Dvije vrste nematoda korijenovih kvržica Meloidogyne chitwoodi i M. fallax su u državama Europske unije i u Hrvatskoj na popisu karantenskih štetnih organizama koji su već prisutni na teritoriju EU (Provedbena Uredba Komisije EU 2019/2072 Prilog II dio B). Obje vrste ovih nematoda su genski, a i morfološki vrlo slične.

U Hrvatskoj do sada nije potvrđena njihova prisutnost iako se obje lokalizirano pojavljuju u nekoliko europskih država. Lokalizirana prisutnost Meloidogyne chitwoodi potvrđena je u Nizozemskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Portugalu i Francuskoj. M. fallax potvrđena je u Belgiji, Francuskoj, Nizozemskoj, Švedskoj, Švicarskoj, UK (Engleskoj) i Njemačkoj samo tranzitno. Nematode korijenovih kvržica su endoparazitske polifagne nematode sa širokim krugom domaćina i rasponom pogodnih agroklimatskih uvjeta za razvoj. Gotovo cijelo područje EU smatra se pogodnim za rast i razvoj M. chitwoodi i M. fallax. Zbog slabe istraženosti i poteškoća u identifikaciji ovih dviju vrsta moguća je i veća raširenost od dosad poznate.

Najugroženiji su krumpir, rajčica i mrkva

Najvećem riziku od ovih nematoda karantenskog statusa u Europi su izloženi krumpir, zatim mrkva i rajčica. Na tim kulturama obavlja se njihov službeni nadzor i praćenje. I u Hrvatskoj se od 2019. godine provodi program posebnog nadzora krumpira na ove dvije karantenske nematode kako bi se utvrdila eventualna njihova prisutnost i u slučaju nalaza spriječilo širenje provedbom odgovarajućih fitosanitarnih mjera. Simptomi prisutnosti većine nematoda tako i nematoda korijenovih kvržica su nespecifični i ovisni o intenzitetu zaraze. Kod jakog intenziteta zaraze najčešći nadzemni simptom u usjevu je pojava oaza ili plješina. U njima biljke pokazuju klorozu, venuće, kržljav i patuljast rast, uvijanje i uginuće, osobito u sušnim klimatskim uvjetima. Središnja mjesta tih oaza mogu biti i potpuno bez vegetacije. Međutim, ponekad i veće populacije nematoda u tlu ne moraju uzrokovati pojavu nadzemnih simptoma.

Jedan od vizualnih načina utvrđivanja prisutnosti nematoda je pregled korijena biljke, odnosno gomolja krumpira. Za nematode korijenovih kvržica karakterističan simptom pojava kvržica ili tumorastih izraslina koje kod osjetljivih biljaka domaćina mogu biti promjera i nekoliko centimetara. Ove karantenske vrste uglavnom formiraju manje kvržice.

Na gomolju krumpira osim sitnih mjehurastih uzdignuća na površini kožice gomolja su i smeđe pjege i nekroze samog tkiva gomolja, iako kod nekih kultivara unatoč jakoj zarazi vanjski simptomi mogu izostati. Štete su na krumpiru izraženije kad se uzgaja na lakšim tipovima tla i u vrlo uskom plodoredu.

karantenske nematode korijenovih kvržica
Simptomi zaraze korijena mrkve nematodom Meloidogyne fallax (izvor: National Plant Protection Organization, NL)

karantenske nematode
Simptomi zaraze gomolja nematodom Meloidogyne fallax – presjek gomolja (izvor: https://gd.eppo.int)

Simptomi zaraze korijena mrkve bakterijom Streptomyces scabies (foto: R. Biondić)

Ličinka (L2) nematode Meloidogyne spp. (foto: R. Biondić)

Slične simptome kvržica na korijenu mogu uzrokovati i neke druge nematode (npr. Nacobbus aberrans, Subanguina radicicola) kao i neki kukci i bakterije. Pri svakoj sumnji na prisutnost ovih nematoda potrebno je prikupiti uzorak biljnog materijala (korijen, gomolj) kao i uzorak tla za provedbu laboratorijske analize. Kod nematoda korijenovih kvržica (Meloidogyne spp.) je izražen spolni dimorfizam. Spolno zrele ženke su kruškolikog oblika s tankom kutikulom koja nikada ne očvrsne, a mužjaci su crvolikog oblika. Životni ciklus čini šest razvojnih stadija (jaje, 4 stadija ličinke i mužjak, i ženka).

Infektivne crvolike ličinke 2. stadija ubušuju se u korijen i svojim enzimima potiču stvaranje hipertrofiranih stanica te se na korijenu razvijaju simptomi u obliku kvržica, a ovisno o vrsti može se pojaviti i deformiranost (rašljavost) korijena i razvoj sekundarnog korijenja (čupavo korijenje) s kvržicama.

Životni ciklus završava kad ženka počne odlagati do nekoliko stotina jaja. Jaja odlaže u želatinoznu masu, u blizini ili na površini korijena. U Nizozemskoj je potvrđeno da M. chitwoodi i M. fallax mogu imati jednu do tri generacije na godinu. Širenje u tlu ovih nematoda je vrlo ograničeno jer se ličinke kreću u najvećem rasponu od jednog metra. Na veće udaljednosti šire se uglavnom zaraženim biljnim dijelovima (korijen, gomolj, lukovice) i radnim strojevima prilikom obrade tla.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSjemenska proizvodnja u Hrvatskoj kontinuirano raste
Sljedeći članakLinijski hibridi pilića za proizvodnju mesa
Avatar
Viša stručna savjetnica u Zavodu za zaštitu bilja Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo u Zagrebu. Uža specijalnost zaštita bilja u ratarstvu i nematologija. Rođena 1972. godine u Vinkovcima. Diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1999. godine iz područja zaštite bilja. Radila u laboratoriju za analizu kvalitete sjemena „Sjeme Slavonija“ u Vinkovcima, poljoprivrednim ljekarnama u Vinkovcima, u Lipovcu d.d bila tehnolog zaštite bilja povrćarske proizvodnje te u Poljoprivrednoj zadruzi Jankovci, voditelj zaštite bilja ratarske proizvodnje. Od 2010. radi u Zavodu za zaštitu bilja (HCPHS) u Zagrebu. Na radnom mjestu više stručne savjetnice radi u laboratoriju za nematologiju na dijagnostici zlatnožute (Globodera rostochiensis) i blijedožute (Globodera pallida) krumpirove cistolike nematode u sklopu provedbe programa posebnog nadzora. U odjelu za biljno zdravstvo sudjeluje u izradi i provedbi programa posebnog nadzora na smeđu trulež (Ralstonia solanacearum) i prestenastu trulež (Clavibacter michiganensis ssp. sepedonicus) gomolja krumpira, na praćenju gospodarski važnih štetnih organizama u području ratarstva u okviru izvještajno prognoznih poslova, stručnom nadzoru sjemenske proizvodnje krumpira te kao ovlaštena predavačica Ministarstva poljoprivrede sudjeluje u izobrazbi iz područja održive uporabe pesticida. Jedna od koautorica Priručnika o sredstvima za zaštitu bilja koji je namijenjen polaznicima izobrazbe. U odjelu za sredstva za zaštitu bilja sudjeluje u ocjeni dokumentacije i izradi prijedloga za registraciju iz područja učinkovitosti sredstva. Sudjelovala kao autorica ili koautorica na međunarodnim znanstvenim skupovima usmenim izlaganjima ili posterom. Kao autorica objavila je veći broj stručnih i popularnih članaka.