Začetak stvaranja današnjih modernih hibrida pilića za proizvodnju mesa seže još u 40.-te godine prošloga stoljeća. Tad je u SAD-u započeo odabir tadašnjih pasmina radi povećane potražnje za mesom peradi. Tadašnje postojeće pasmine peradi nisu mogle zadovoljiti.
U prvoj su fazi parene jedinke unutar jedne pasmine koje nisu bile u srodstvu. Zatim je slijedio, kroz 4-6 generacija, uzgoj u srodstvu. Stvorene linije rasplodnih životinja čija su proizvodna svojstva bila značajno bolja od prosjeka početne populacije. Po očinskoj su liniji poslužile teške (azijske) pasmine kokoši dok su ženske linije predstavljale kombinirane ili srednje teške pasmine. Pilići koji su nastali trolinijskim i četverolinijskim križanjem teških i kombiniranih pasmina nazivamo hibridima. Oni se upotrebljavaju isključivo u komercijalnoj proizvodnji (F1 generaciji), jer bi u njihovoj daljnjoj reprodukciji heterozis efekt oslabio ili potpuno nestao te bi se dobilo potomstvo lošijih proizvodnih osobina.
U Hrvatskoj se danas u modernoj industrijskoj proizvodnji pilećeg mesa, pa i u onoj na OPG-ima najčešće koriste dva linijska hibrida. To su Cobb 500 i Ross 308, koji su ujednačenih proizvodnih pokazatelja.
Linijski hibrid Ross 308
Prvi Ross hibridni pilići nastali su u Edinburgu, Škotska, još davne 1956. godine. U proteklih 65 godina bilježi se stalan rad na poboljšanju proizvodnih pokazatelja. U posljednjih 12 godina do danas brand Ross je u vlasništvu tvrtke Aviagen. Ona je uz brand Ross vlasnik i linijskih hibrida Arbor Acres i Indian River. Osim brojlera, ova tvrtka je i vlasnik tri branda hibridnih purana od kojih je jedan od najpoznatijih brand Nicholas, purani bijele boje perja (u nas poznati kao pazinski purani).
Muški Ross 308 pilići u dobi od 35 dana u prosjeku postižu tjelesnu masu od 2,41 kg i konverziju hrane od 1,41 kg/kg. S 42 dana su teški 3,20 kg i ukupna konverzija krmne smjese iznosi 1,53 kg/kg. Ženski pilići u dobi od 35 dana postižu prosječnu tjelesnu masu od 2,15 kg uz konverziju hrane 1,45 kg/kg. S 42 dana teški 2,80 kg i konverzija hrane za kilogram prirasta iznosi 1,59. Udio prsa kod muških pilića starih 42 dana iznosi 26,39 %, udio zabataka 14,12 %, bataka 9,78 %. Randman očišćenog trupa iznosi visokih 74,86 %. Kod ženskih je pilića u istoj dobi udio prsa 27,71 %, udio zabataka 13,73 %, udio bataka 9,22 %. Randman očišćenog trupa iznosi isto tako visokih 74,86%.
Linijski hibrid Cobb 500
Ovaj je hibrid stvoren u selekcijskoj tvrtki Cobb-Vantress 1947. godine u SAD-u pod nazivom White Rocks. 1955. godine uveden je na američko tržište, a već 1959. na europsko. Danas je u vlasništvu tvrtke Tyson Foods Inc. koja je najveći svjetski proizvođač pilećeg mesa. Cobb 500 raste velikom brzinom te je zahtjevniji glede mikroklimatskih uvjeta pri uzgoju. U protivnom je pojava sindroma iznenadnog uginuća vrlo prisutna, osobito pri kraju tova.
Uz brzi porast je vezana i veća potrošnja hrane te se u njegovu tovu jako dobrim pokazalo držanje pilića u mraku na dulje vrijeme, do 6 sati, kako zahtijeva odredba o dobrobiti životinja. Muški Cobb 500 pilići u dobi od 35 dana u prosjeku postižu tjelesnu masu od 2,40 kg i konverziju hrane od 1,48 kg/kg. S 42 dana su teški 3,15 kg i ukupna konverzija krmne smjese iznosi 1,59 kg/kg.
Ženski pilići u dobi od 35 dana postižu prosječnu tjelesnu masu od 2,15 kg uz konverziju hrane 1,51 kg/kg. S 42 dana teški 2,78 kg i konverzija hrane za kilogram prirasta iznosi 1,64. Udio prsa kod muških pilića starih 42 dana iznosi 25 %, udio zabataka i bataka je 24 %, a randman očišćenog trupa iznosi 74,99 %. Kod ženskih je pilića u istoj dobi udio prsa 25,72 %, udio zabataka i bataka 22,82 %. Randman očišćenog trupa iznosi isto tako visokih 75,20 %.
Za postizanje ovako dobrih proizvodnih pokazatelja uz mikroklimatske je uvjete potrebno osigurati i dobru opskrbu hranjivim tvarima tijekom cijelog tova. U prvih osam dana života konzumiraju oko 180 g krmne smjese starter koja sadrži min. 22 % sirovih bjelančevina. Preporučuje se da krmna smjesa starter bude peletirana te nakon toga smrvljena kako bi je pilići lakše konzumirali.
Od devetog do 18. dana života hrane se peletiranom krmnom smjesom grover koja minimalno sadrži 19 % sirovih bjelančevina i u tom razdoblju potrošnja po piletu iznosi u prosjeku oko 700 g. Od 19. do 28. dana se pilićima daje peletirana krmna smjesa finišer 1 s minimalno 18 % sirovih bjelančevina. Ukupna potrošnja u tom razdoblju po piletu iznosi oko 1350 g. Od 28. dana se pilići hrane peletiranom krmnom smjesom finišer 2 s minimalno 17 % sirovih bjelančevina.
Svi ovi gore navedeni pokazatelji kod oba hibrida se mogu ostvariti samo u industrijski organiziranoj proizvodnji s modernom opremom i objektima. Ako se proizvodnja provodi u skromnijim uvjetima i uz upotrebu drugih hranidbenih režima, mogu se očekivati osjetno niže završne tjelesne mase i lošija konverzija hrane. Osobito ako se u zadnjim tjednima tova koriste isključivo mljevene žitarice proizvedene na obiteljskim gospodarstvima.
