Začetak stvaranja današnjih modernih hibrida pilića za proizvodnju mesa seže još u 40.-te godine prošloga stoljeća. Tad je u SAD-u započeo odabir tadašnjih pasmina radi povećane potražnje za mesom peradi. Tadašnje postojeće pasmine peradi nisu mogle zadovoljiti.

U prvoj su fazi parene jedinke unutar jedne pasmine koje nisu bile u srodstvu. Zatim je slijedio, kroz 4-6 generacija, uzgoj u srodstvu. Stvorene linije rasplodnih životinja čija su proizvodna svojstva bila značajno bolja od prosjeka početne populacije. Po očinskoj su liniji poslužile teške (azijske) pasmine kokoši dok su ženske linije predstavljale kombinirane ili srednje teške pasmine. Pilići koji su nastali trolinijskim i četverolinijskim križanjem teških i kombiniranih pasmina nazivamo hibridima. Oni se upotrebljavaju isključivo u komercijalnoj proizvodnji (F1 generaciji), jer bi u njihovoj daljnjoj reprodukciji heterozis efekt oslabio ili potpuno nestao te bi se dobilo potomstvo lošijih proizvodnih osobina.

U Hrvatskoj se danas u modernoj industrijskoj proizvodnji pilećeg mesa, pa i u onoj na OPG-ima najčešće koriste dva linijska hibrida. To su Cobb 500 i Ross 308, koji su ujednačenih proizvodnih pokazatelja.

Linijski hibrid Ross 308

Prvi Ross hibridni pilići nastali su u Edinburgu, Škotska, još davne 1956. godine. U proteklih 65 godina bilježi se stalan rad na poboljšanju proizvodnih pokazatelja. U posljednjih 12 godina do danas brand Ross je u vlasništvu tvrtke Aviagen. Ona je uz brand Ross vlasnik i linijskih hibrida Arbor Acres i Indian River. Osim brojlera, ova tvrtka je i vlasnik tri branda hibridnih purana od kojih je jedan od najpoznatijih brand Nicholas, purani bijele boje perja (u nas poznati kao pazinski purani).

Muški Ross 308 pilići u dobi od 35 dana u prosjeku postižu tjelesnu masu od 2,41 kg i konverziju hrane od 1,41 kg/kg. S 42 dana su teški 3,20 kg i ukupna konverzija krmne smjese iznosi 1,53 kg/kg. Ženski pilići u dobi od 35 dana postižu prosječnu tjelesnu masu od 2,15 kg uz konverziju hrane 1,45 kg/kg. S 42 dana teški 2,80 kg i konverzija hrane za kilogram prirasta iznosi 1,59. Udio prsa kod muških pilića starih 42 dana iznosi 26,39 %, udio zabataka 14,12 %, bataka 9,78 %. Randman očišćenog trupa iznosi visokih 74,86 %. Kod ženskih je pilića u istoj dobi udio prsa 27,71 %, udio zabataka 13,73 %, udio bataka 9,22 %. Randman očišćenog trupa iznosi isto tako visokih 74,86%.

Linijski hibrid Cobb 500

Ovaj je hibrid stvoren u selekcijskoj tvrtki Cobb-Vantress 1947. godine u SAD-u pod nazivom White Rocks. 1955. godine uveden je na američko tržište, a već 1959. na europsko. Danas je u vlasništvu tvrtke Tyson Foods Inc. koja je najveći svjetski proizvođač pilećeg mesa. Cobb 500 raste velikom brzinom te je zahtjevniji glede mikroklimatskih uvjeta pri uzgoju. U protivnom je pojava sindroma iznenadnog uginuća vrlo prisutna, osobito pri kraju tova.

Uz brzi porast je vezana i veća potrošnja hrane te se u njegovu tovu jako dobrim pokazalo držanje pilića u mraku na dulje vrijeme, do 6 sati, kako zahtijeva odredba o dobrobiti životinja. Muški Cobb 500 pilići u dobi od 35 dana u prosjeku postižu tjelesnu masu od 2,40 kg i konverziju hrane od 1,48 kg/kg. S 42 dana su teški 3,15 kg i ukupna konverzija krmne smjese iznosi 1,59 kg/kg.

Ženski pilići u dobi od 35 dana postižu prosječnu tjelesnu masu od 2,15 kg uz konverziju hrane 1,51 kg/kg. S 42 dana teški 2,78 kg i konverzija hrane za kilogram prirasta iznosi 1,64. Udio prsa kod muških pilića starih 42 dana iznosi 25 %, udio zabataka i bataka je 24 %, a randman očišćenog trupa iznosi 74,99 %. Kod ženskih je pilića u istoj dobi udio prsa 25,72 %, udio zabataka i bataka 22,82 %. Randman očišćenog trupa iznosi isto tako visokih 75,20 %.

Cobb 500

Za postizanje ovako dobrih proizvodnih pokazatelja uz mikroklimatske je uvjete potrebno osigurati i dobru opskrbu hranjivim tvarima tijekom cijelog tova. U prvih osam dana života konzumiraju oko 180 g krmne smjese starter koja sadrži min. 22 % sirovih bjelančevina. Preporučuje se da krmna smjesa starter bude peletirana te nakon toga smrvljena kako bi je pilići lakše konzumirali.

Od devetog do 18. dana života hrane se peletiranom krmnom smjesom grover koja minimalno sadrži 19 % sirovih bjelančevina i u tom razdoblju potrošnja po piletu iznosi u prosjeku oko 700 g. Od 19. do 28. dana se pilićima daje peletirana krmna smjesa finišer 1 s minimalno 18 % sirovih bjelančevina. Ukupna potrošnja u tom razdoblju po piletu iznosi oko 1350 g. Od 28. dana se pilići hrane peletiranom krmnom smjesom finišer 2 s minimalno 17 % sirovih bjelančevina.

Svi ovi gore navedeni pokazatelji kod oba hibrida se mogu ostvariti samo u industrijski organiziranoj proizvodnji s modernom opremom i objektima. Ako se proizvodnja provodi u skromnijim uvjetima i uz upotrebu drugih hranidbenih režima, mogu se očekivati osjetno niže završne tjelesne mase i lošija konverzija hrane. Osobito ako se u zadnjim tjednima tova koriste isključivo mljevene žitarice proizvedene na obiteljskim gospodarstvima.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKarantenske nematode korijenovih kvržica
Sljedeći članakKakav je bio prinos žitarica u 2021.?
Avatar
Redoviti profesor Sveučilišta u Zagrebu zaposlen na Agronomskom fakultetu Zagreb od 1994. godine. Kao autor ili koautor objavio je pedesetak indeksiranih radova, te tridesetak stručnih i popularnih članaka, sveučilišni udžbenik i jednu monografiju. Voditelj nekoliko znanstvenih i stručnih projekata. Već dvadeset godina radi na zaštiti hrvatskih izvornih pasmina peradi, kokoši hrvatice i zagorskog purana. Zlatko Janječić rođen je 21. studenoga 1969. godine u Sisku, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1994. godine na smjeru Stočarstvo. Tijekom studija sudjelovao je u obrani Domovine. Magistrirao je 1998. godine, a doktorsku disertaciju obranio 2002. godine. Od 1994. godine radi kao znanstveni novak u Zavodu za specijalno stočarstvo, te od 1997. godine do danas na Zavodu za hranidbu životinja. U znanstveno-nastavno zvanje asistenta izabran je 1998. godine, u zvanje višeg asistenta 2002. godine, u zvanje docenta 2005. godine, a u zvanje izvanrednog profesora 2009 godine. U znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika izabran je 2011. godine, a u nastavno zvanje redovitog profesora 2014. godine. Do sada je objavio pedeset znanstvenih radova, od kojih je 11 radova iz skupine a1, 38 radova iz skupine a2 i 1 rad iz skupine a3. Uz navedeno, dr. sc. Zlatko Janječić autor je ili koautor 3 znanstvena rada objavljena u nacionalnim znanstvenim časopisima koji nisu svrstani u skupine a1, a2 i a3, te 17 znanstvenih radova recenziranih i objavljenih u zbornicima radova s domaćih znanstvenih skupova. Dr. sc. Zlatko Janječić aktivno je sudjelovao na 13 međunarodnih i 29 nacionalnih znanstvenih skupova. Bio je voditelj jednog i suradnik na šest nacionalnih znanstvenih projekata. Član je međunarodnog znanstvenog društva – WPSA. Uvođenjem novog programa bolonjskog studija nositelj je jednog i suradnik na šest modula preddiplomskog studija (Bs), te nositelj dva modula i suradnik na dva modulu diplomskog studija (Ms), od kojih se većina izvodi na više različitih studija na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Koordinator je na dva modula koje predaje na Veleučilištu Marko Marulić u Kninu. Na poslijediplomskom doktorskom studiju Poljoprivredne znanosti nositelj je jednog modula. Bio je mentor jednog doktorskog rada i 38 diplomskih radova. Koautor je jednog sveučilišnog udžbenika i jedne monografije. Stručna djelatnost ogleda se u tridesetak članaka objavljenih u domaćim časopisima. Bio je suradnik na jednom tehnologijskom projektu. Trenutno je voditelj jednog VIP-projekta, a bio je voditelj tri i suradnik na tri nacionalna stručna projekta. Od 2007. godine je član stručnog Savjeta za provedbu uzgojnog programa za male životinje pri Hrvatskom stočarskom centru. Član je nekoliko stručnih Povjerenstava osnovanih od strane Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske. Od 2011. godine je glavni urednik časopisa Krmiva. Trenutno je član Fakultetskog vijeća, Povjerenstva za savjetovanje dekanice, Odbora za znanost i Povjerenstva za strateško planiranje Agronomskog fakulteta u Zagrebu, te obnaša dužnost Predstojnika Zavoda za hranidbu životinja. Član je Vijeća biotehničkog područja Sveučilišta u Zagrebu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom. Znanstveno se usavršavao u Izraelu, Sloveniji i SAD.