Državni zavod za statistiku RH objavio je krajem kolovoza Prvu procjenu važnijih ranih usjeva u 2021. Ona je obuhvatila izvješće o očekivanoj proizvodnji ranih poljoprivrednih kultura, odnosno pšenice, ječma, zobi i uljane repice.

Objavljeni podaci upućuju na smanjenje proizvodnje pojedinih kultura u odnosu na 2020. godinu. Najavljene procjene su također bile znatno veći prinos ranih kultura od onih objavljenih. U svim obavljenim razgovorima s udruženjem proizvođača žitarica i s velikim otkupljivačima i trgovcima žitaricama i uljaricama, potvrđeno je da je ove godine sigurno požnjeveno između 1.050.000 i 1.100.000 tona pšenice. Samim time prosječni ostvareni prinos je bio između 7 i 8 tona po hektaru zasijane pšenice. To je povećanje u odnosu na ostvarenje u 2020. godini, odnosno povećanje od 24,4 % u odnosu na objavljenu procjenu.

Pogrešno objavljeni procjenjeni podaci

Ovo je već druga godina kako je objavljen izrazito nizak prirod po hektaru pšenice (5,9 t/ha). Objavljeni podaci mogu, u situaciji velike volatilnosti tržišta kakva je sada, izazvati značajne pomutnje i potencijalno donošenje krivih odluka kod određenih poslovnih subjekata. Naime, u trenutku kad globalno i dalje raste cijena pšenice, te kad postoji stvarna neravnoteža između ponude i potražnje ove žitarice, i to kako zbog smanjene proizvodnje u Kanadi, Rusiji i Zapadnoj Europi, izazvane ekstremnim vremenskim neprilikama, tako i zbog špekulativnih zatvaranja pojedinih tržišta i čekanja daljnjeg rasta cijena (Mađarska,…), jako je važno koristiti podatke koji su bliži stvarnoj situaciji na tržištu.

Proizvođači pšenice su 2021. godine za kilogram svog proizvoda dobili cijenu koja već dugo nije viđena, čak 1,60 kn/kg prosječno. U RH cijena se kretala od 1,15 kn/kg za stočnu pšenicu, pa do 2,0 kn/kg za neke manje, pojedinačne kupnje, premium kvalitete. U Republici Hrvatskoj od oko 1.000.000 do 1.100.000 tona pšenice, svega 3 % pšenice bilo premium kvalitete. 14 % je proizvedeno prve klase pšenice, 25 % druge klase, 30 % treće. Četvrte klase pšenice bilo je samo 16 %. To je izuzetno dobar rezultat.

Pšenica je izrazito visoke kvalitete. Nema bolesti, a razlozi za to prvenstveno leže u sortimentu koji je sijan. Također i u vremenski jako povoljnoj godini za pšenicu. Ova žitarica je imala dovoljno vlage u razdobljima rasta i nalijevanja zrna. Istovremeno je u razdoblju zriobe imala dovoljno sunca, toplog vremena, dok žetva nije bila ometana kišom. Svi navedeni uvjeti dali su pšenicu jako dobre kvalitete i omogućili rast prinosa u odnosu na prošlu godinu. Samim time i rast ukupnih količina. Rast globalnih cijena pšenice stvorio je, pak, tržišno okruženje. Ono će ove godine omogućiti ratarima relativno visoke zarade na ovoj ratarskoj kulturi, unatoč tome što su rasli i troškovi proizvodnje.

prinos žitarica
Hrvatski ratari ove godine mogu biti zadovoljni

Cijene pšenice i dalje rastu

Svake godine Republika Hrvatska je uobičajeno, još u razdoblju žetve, kretala s velikim izvozom pšenice, jer od oko 1.100.000 tona, za naše potrebe koristimo svega oko 400.000 do 450.000 tona. Tako se ostatak pšenice izvozio prvenstveno u susjednu Italiju, odnosno Austriju te Bosnu i Hercegovinu. Interesantno je da je ove godine taj veliki izvoz izostao. Kupci su očekivali da će se cijene na globalnim burzama smanjiti, te da će potencijalni kupci u jesen platiti manju cijenu u odnosu na one cijene koje su postizane u žetvi pšenice. No, na sreću onih koji čuvaju pšenicu na zalihama, cijena pšenice na burzama i dalje raste. Tako je na burzi u Budimpešti prešla 230 EUR/tona i time dovela potencijalne kupce u još nepovoljniju situaciju.

Ovo znači da bi hrvatski proizvođači, odnosno otkupljivači, koji imaju pšenicu na zalihi, mogli dodatno zaraditi. Proizvodnja pšenice bi se tako ove godine mogla pokazati kao izrazito profitabilna poljoprivredna djelatnost. Činjenica je da će ovakva kretanja cijena u posljednje dvije godine sigurno stimulirati hrvatske ratare na ponovnu sjetvu pšenice u jesen ove godine. Bez obzira na to, što Republici Hrvatskoj nedostaju prerađivački kapaciteti za pšenicu, odnosno za visokokvalitetne pekarske proizvode, visoka cijena će ponovno potaknuti ratare na značajnu proizvodnju pšenice.

prinos žitarica
Zbog većih cijena žitarica, očekuje se i povećanje cijena proizvoda

Posljednje dvije godine pokazuju da su ratarske kulture, kao hrvatski izvozni poljoprivredni proizvod, izuzetno konkurentne i profitabilne. Također, kad se posebno radi o pšenici, treba naglasiti da, promatrajući kroz duže razdoblje, možemo reći da su sve ozime kulture uslijed značajnih klimatskih promjena i ekstrema, manje rizične i osjetljive u proizvodnji, posebno kad se radi o ekstremnoj suši. U zimskom razdoblju manji su rizici ekstremnih pojava u odnosu na kulture koje se siju u proljetnim rokovima i koje u razdoblju vegetacije moraju „preživjeti“ najtoplija i često ekstremno suha razdoblja.

Stoga i ove godine možemo očekivati bitno smanjene prinose kod kukuruza, odnosno soje. Jedina kultura kojoj izuzetno vrući srpanj i prvi dio kolovoza nisu štetile bit će suncokret. Očekivana smanjena proizvodnja kukuruza, u dodatnoj će mjeri utjecati na potražnju za pšenicom, odnosno može utjecati na ukupni rast cijena. Zbog svega navedenog, ove godine možemo pohvaliti odluku hrvatskih ratara da i dalje siju značajne hektare pod pšenicom. Odnosno, nerealno bi bilo očekivati da se, nakon niza godina i loših iskustava, oni ne ponašaju isključivo tržišno. U tim okolnostima pitanje je bi li u sljedećem razdoblju trebali razmišljati o jačim investicijama u preradbene kapacitete za žitarice? Pa da smo bar izvoznici brašna, a ne pšenice.

Izvor: www.smarter.hr

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakLinijski hibridi pilića za proizvodnju mesa
Sljedeći članakZbog ovisnosti o uvozu Hrvatska ima uvoznu inflaciju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.