Čuo sam za pilirano sjeme nekih kultura, posebno za sjeme šećerne repe. Zašto se ustvari sjeme peletira i što se time postiže?
Za sjetvu je prikladnije i bolje sjeme koje sadržava samo jednu sjemenku, jer se pri nicanju iz takve sjemenke razvija samo jedna biljka. Uvođenje jednokličnih sorata u proizvodnju, postupno od 1971. godine u našoj zemlji, ovaj specifičan i zahtjevan postupak postao je nepotrebnim. Međutim, za preciznu sjetvu naturalno sjeme, zbog svojih svojstava, niti kod jednokličnih sorata nije prikladno. Plod jednokličnih sorata je ovalan, nejednake veličine, ovisno o mjestu razvoja na sjemenskoj grani, a sjemenke u plodu vrlo su sitne. Za preciznu i sigurnu sjetvu trebala je pomoć dorade sjemena. Kako bi sjeme (plod) poprimilo okruglu formu, prikladnu za sjetvu, te da bi se ujednačilo po veličini, pristupilo se oblaganju (peletiranju) sjemena, a na taj način dobiveno je pilirano sjeme. Kao omotač koriste se različite tvari, kao što su treset, piljevina, montmorilonit, vermikulit, perlit. Postupkom piliranja dobili smo sjeme ujednačena oblika i veličine. Ubrzo je postupak piliranja iskorišten i za druga poboljšanja sjemena (povećanje mase, primjene zaštite, olakšanje nicanja). Zbog toga se pri samom postupku dorade dodaju fungicidi, insekticidi, hraniva, stimulatori rasta, a na kraju peleta se oboji intenzivnom bojom, različitom od tla (narančasta, plava, zelena), radi lakše kontrole sjetve. Osobito je dobro došla upotreba insekticida, jer je klica pri klijanju sitna i nježna, kakva je i mlada, na primjer, biljka šećerne repe, a broj štetnika koji napadaju šećernu repu je velik.
B. H., dipl. ing.
