Planiram proizvoditi hladno prešano ulje iz uljane repice. I zanima me je li ono kao takvo (hladno prešano) dobro za ljudsku upotrebu, i što mi je sve potrebno da bi se moglo staviti na tržište, (dozvola, analiza, etiketa…)? Repičinu pogaču planiram koristiti na vlastitoj farmi za tov junadi. Na što bi se kod tog trebala obratiti pozornost?
Prema Pravilniku o jestivim uljima i mastima (NN 41/12.), ulja se na hrvatskom tržištu svrstavaju u jednu od 3 kategorije, rafinirana ulja, hladno prešana ulja ili nerafinirana ulja. Uljana repica je zbog visokog udjela ulja u sjemenu, pogodna za proizvodnju ulja prešanjem, pa tako i za proizvodnju hladno prešanog repičinog ulja. Takvo ulje može se nalaziti i već se nalazi na hrvatskome tržištu. Repičino ulje nutritivno je vrlo vrijedan proizvod, prvenstveno zbog izrazito povoljnog sastava masnih kiselina, tj. idealnog omjera omega- 6 i omega-3 masnih kiselina, ali i zbog prisutnosti drugih spojeva koji povoljno utječu na zdravlje ljudi, prvenstveno u prevenciji krvožilnih bolesti. No, prilikom proizvodnje hladno prešanoga ulja bitno je posebnu pozornost posvetiti kvaliteti sjemena iz kojeg se ulje proizvodi. Takva ulja ne prolaze dodatne postupke kojima bi se uklonili nepoželjni sastojci koji mogu prijeći iz sjemena u ulje ili pak nastaju u postupku proizvodnje ulja. Rezultati istraživanja provedenih u Laboratoriju za tehnologiju ulja i masti Prehrambeno- biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pokazali su kako se repičino ulje može proizvoditi i nekim drugim postupcima proizvodnje koji dodatno povećavaju nutritivnu vrijednost samog ulja. Glavni zakonski akt koji se odnosi na hranu u Republici Hrvatskoj je Zakon o hrani (NN 81/13.). Zakon propisuje upravne mjere i prekršajne odredbe za provedbu raznih uredbi Europske agencije za sigurnost hrane, Europskog parlamenta i Vijeća, Komisije i dr. Osim toga, sva ulja koja se stavljaju na tržište moraju zadovoljiti sve parametre kvalitete i autentičnosti propisane važećim Pravilnikom o jestivim uljima i mastima (NN 41/12.). Označavanje proizvoda potrebno je uskladiti s Uredbom (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o informiranju potrošača o hrani. Kruti ostatak nakon proizvodnje ulja, tj. pogača, najčešće se koristi za hranidbu stoke. Vrlo je bitno optimirati proces proizvodnje ulja kako bi proizvedena pogača bila prikladna za hranidbu stoke, a sirovu pogaču uljane repice potrebno je odmah po proizvodnji ulja tostirati, kako bi se inaktivirali prirodno prisutni enzimi koji mogu značajno smanjiti nutritivnu vrijednost pogače.

doc.dr.sc. Klara KRALJIĆ

Prethodni članakBiskupski kolač
Sljedeći članakMijenja li se sastav u aroniji postupkom hladnog prešanja?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.