Danas se na našem tržištu nalazi veliki broj hibrida kukuruza različitih skupina dozrijevanja. Sjemenske kuće nude visokorodne hibride poboljšanih svojstva u odnosu na starije hibride, ali i oni još uvijek imaju svoje mjesto u proizvodnji. Koji hibrid izabrati ovisi o namjeni hibrida, odnosno, proizvodi li se kukuruz za suho zrno, silažu vlažnog zrna, silažu cijele biljke ili za proizvodnju bioplina.
Izbor ovisi i o području gdje će se uzgajati kukuruz. Pravilan izbor hibrida kukuruza određene skupine dozrijevanja preduvjet je uspješne proizvodnje ove najvažnije ratarske kulture kod nas. Važno je da hibridi kukuruza daju stabilne prinose u različitim proizvodnim uvjetima. Oplemenjivači kod kreiranja novih hibrida, uz stabilan prinos i kvalitetu zrna, vode računa i o drugim svojstvima hibrida kao što su otpornost na bolesti, čvrstoća stabljike, otpornost na polijeganje, brzina otpuštanja vode iz zrna tijekom dozrijevanja, debljina oklaska. S obzirom da su klimatske promjene sve izraženije, u oplemenjivačkim programima svih sjemenskih kuća nalaze se programi stvaranja hibrida kukuruza tolerantnih na sušu i visoke temperature te na druge stresove.
Danas sjemenske kuće nude i hibride kukuruza pogodne za ranije rokove sjetve. Sjetva kukuruza može početi kad je tlo zagrijano na temperaturu 8 – 10 °C. Obično je to prva dekada travnja, a u nekim godinama to može biti i ranije. Međutim, treba voditi računa i o eventualnim prodorima hladnog zraka s negativnim temperaturama koje mogu oštetiti kukuruz nakon nicanja. U takvim uvjetima nicanje traje duže i moguće je prorjeđenje sklopa. Za ranije rokove sjetve treba birati hibride kukuruza koji podnose nešto niže temperature upravo zato da bi izbjegli negativan utjecaj eventualnih mrazeva.
Opasnost od mraza
Kukuruz je najosjetljiviji na mraz u fazi 6 i više listova kad cijela biljka može biti uništena. Ako do mraza dođe u ranijim fazama, biljka se može oporaviti. U ranijim rokovima sjetve treba sijati sjeme visoke kvalitete, odnosno visoke klijavosti. Rana sjetva kukuruza omogućava cvatnju krajem lipnja ili početkom srpnja te izbjegavanje negativnog utjecaja visokih temperatura i suše na oplodnju kukuruza, a time i na prinos. U katalozima sjemenskih kuća uz nazive hibrida kukuruza nalazimo i FAO oznaku koja govori o pripadnosti hibrida vegetacijskoj skupini. Kod nas se siju hibridi od FAO 100 do FAO 700. Hibridi kukuruza svrstani su u vegetacijske skupine prema datumu svilanja i sadržaju vode u zrnu u vrijeme berbe.
Hibridi koji pripadaju vegetacijskoj skupini 100 su hibridi najkraće vegetacije i trebaju najmanju sumu toplinskih jedinica od nicanja do fiziološke zriobe, odnosno do određenog sadržaja vode u zrnu u berbi. S povećavanjem skupine dozrijevanja povećava se dužina vegetacije hibrida, odnosno potrebna suma toplinskih jedinica.
Toplinskim jedinicama smatra se suma srednjih dnevnih temperatura većih od 10 0C. Ako se pojavljuju temperature ispod minimalne temperature za rast i razvoj (10 0C) i iznad maksimalne temperature (30 0C) potrebno je napraviti korekciju. Umjesto temperatura ispod 10 0C uzima se temperatura 10 0C, a umjesto temperatura viših od 30 0C, računa se 30 0C. Poznavajući potrebe pojedinih hibrida za toplinskim jedinicama i uzimajući u obzir klimatske podatke nekog područja, može se odrediti prikladnost uzgoja hibrida u tom području. Pravilan izbor hibrida s obzirom na područje uzgoja je važan zbog pravovremenog dozrijevanja i smanjenja troškova sušenja kukuruza.
Hibridi koji pripadaju u veće FAO vegetacijske skupine u optimalnim uvjetima ostvaruju veći prinos. Preporučena se gustoća sklopa smanjuje s povećanjem FAO vegetacijske skupine, ali granice između FAO skupina nisu oštre (tablica 1.). Naime, preporučena gustoća sklopa ovisi o svojstvima hibrida. Hibridi kukuruza duže vegetacije imaju veći broj listova, odnosno bujniji su, pa je potreban manji broj biljaka da bi se ostvario optimalni indeks lisne površine koji bi trebao biti 3 – 4.
Tablica 1. Optimalna gustoća sklopa u berbi za vegetacijske skupine kukuruza
Vegetacijska skupina hibrida kukuruza Gustoća sklopa u berbi(broj biljaka na hektar) 100 85 000 – 90 000 200 72 000 – 85 000 300 68 000 – 80 000 400 65 000 – 75 000 500 62 000 – 70 000 600 60 000 – 68 000 700 55 000 – 62 000
Brojčane oznake na hibridima, što označavaju?
Kod većine domaćih hibrida kukuruza pripadnost vegetacijskoj skupini vidljiva je već iz prvog broja u nazivu hibrida. Npr. hibrid Bc 344 spada u FAO vegetacijsku skupinu 340, a OSSK 635 u FAO skupinu 630. Srednji broj u oznaci FAO skupine pobliže označava radi li se o ranijem ili kasnijem hibridu unutar skupine. Tako je hibrid kukuruza koji spada u FAO skupinu 610 raniji hibrid unutar skupine, a hibrid koji spada u FAO 670 kasniji. S obzirom da neki naši i strani hibridi nemaju brojčane oznake nego imena, pripadnost vegetacijskoj skupini može se naći u katalozima sjemenskih kuća. Uz ime hibrida mogu se nalaziti i slova koja označavaju posebne karakteristike hibrida. Npr. slova „pc“ označavaju kokičar, „su“ šećerac, „w“ znači da se radi o hibridu bijelog zrna.
