Kako se vegetativno razmnožava aronija reznicama?


Aronija se uspješno razmnožava poluzrelim ili zrelim reznicama. Poluzrele reznice se uzimaju u lipnju kada počne odrvenjavanje mladica. Režu se reznice duljine 15-ak cm ili tri internodija (uključivo i vršni) i to samo s vrha mladice. S donja dva internodija uklone se listovi, a s vršnog se lisne plojke skrate na polovicu veličine. Poželjno je rabiti hormon za ukorjenjivanje. Reznice se utaknu u vlažni pijesak ili perlit do drugog internodija, a tijekom ukorjenjivanja ih treba stalno orošavati. S obzirom da ukorjenjivanje zelenih reznica traži vlagu zraka od 90 % i više, potrebno je paziti na pojavu bolesti i po potrebi ih tretirati fungicidima.

Zrele se reznice uzimaju ujesen ili proljeće i ukorjenjuju u proljeće. Poželjno je to obavljati u toplom stakleniku ili klijalištu, gdje možemo osigurati temperaturu supstrata od 15-20 °C. Za zrele reznice se uzima donji dio jednogodišnjih izbojaka na kojima se ostavlja dio dvogodišnje grane iz koje izbijaju. Kad se razvije korijen, presađuju se u lončiće gdje se razvoj biljke nastavlja do veličine kad je spremna za presađivanje na stalno mjesto.

Prethodni članakKad imam pravo na starosnu mirovinu?
Sljedeći članakFiltracija bijelog vina
prof. dr. sc. Tomislav Jemrić
Rođen je 1971. godine u Zagrebu. Na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1993. godine. Magristrirao je 2000. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a doktorsku disertaciju obranio 2004. godine. Od 1995. godine radi na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta. Rođen je 11. siječnja 1971. godine u Zagrebu. Na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1993. godine na VVV smjeru. Magristrirao je 2000. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju je obranio 2004. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995. godine radi na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta. U znanstveno-nastavno zvanje mlađeg asistenta izabran je 1995. godine, u zvanje asistenta 2000. godine, u zvanje višeg asistenta 2004. godine, u zvanje 2005. godine, u zvanje izvanrednog profesora 2009. godine, a redoviti je profesor od 2013. godine. Voditelj je preko 80 diplomskih ili završnih radova i jedne doktorske disertacije. Bio je mentor 1 studentskog rada koji je dobio dekanovu nagradu. Znanstveno se usavršavao u Izraelu kao korisnik stipendije Izraelske vlade. Član je jednog međunarodnog i jednog domaćeg znanstvenog društva. Autor je 9 knjiga i priručnika, od toga dva znanstvena priručnika i dvije međunarodne monografije. Član je uredništva međunarodnog znanstvenog časopisa Scientia Horticulturae citiranog u skupini A1 časopisa i član uredništva časopisa Agriculturae Conspectus Scientificus (Poljoprivredna znanstvena smotra). Dobitnik je priznanja časopisa Scientia Horticulturae za izvrsnost u recenziranju znanstvenih radova. Sudjelovao je na četrdesetak stručnih i znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu te objavio više od 50 znanstvenih i stručnih radova. Voditelj je jednog nacionalnog znanstvenog projekta, a do sada je surađivao na pet nacionalnih znanstvenih projekata. Bio je voditelj jednog VIP projekta i jednog tehnologijskog projekta i suradnik na jednom VIP i jednom tehnologijskom projektu. Također je bio nacionalni koordinator na jednom međunarodnom SEEDNet projektu, voditelj radne skupine na jednom TEMPUS projektu i suradnik na jednom međunarodnom COST projektu. Trenutačno je koordinator međunarodnog LIFE+ projekta „Low pesticide IPM in sustainable and safe fruit production“ vrijednog preko 1.8 milijuna €.