Zanima me postupak bojenja mošta s plodom bazge – crnim grozdom. Na koju se količinu masulja stavlja i koja količina plodova bazge, stavlja li se na masulj ili u pretočeni mošt? Imam oko 250 litara masulja, mošt je roza boje, sastav je graševina, rizling, slankamenka, muškat hamburg, crna noja – htio bih dobiti crveno vino. Nedavno sam pročitao u vašem listu kako je sirovi bazgin grozd (boba) otrovan. U kakvom obliku se on stavlja na grožđe, te u kojoj količini, da oboji vino u crvenu boju. Masulj je pripremljen 13.9.2014. i stoji u kaci, koliko dana smije tako stajati?


Prema Zakonu o vinu, vino je poljoprivredni prehrambeni proizvod dobiven potpunim ili djelomičnim alkoholnim vrenjem masulja ili mošta, od svježeg i za preradu u vino pogodnoga grožđa. Stoga, dodavanje drugoga bilja ili plodova u mošt, masulj ili vino nije dopušteno. Korekciju boje u vinu moguće je obaviti miješanjem takvoga vina s vinom bogatim tvarima boje ili dodatkom za to namijenjenih enoloških preparata. Jedan od takvih preparata je Enocijanin. To je prirodni pigment dobiven iz pokožice crnog grožđa za obojenje voćnih sokova, kaša, džemova, marmelada i vina. Doziranje Enocijanina je 4-6 dcl na 100 L ili kg soka, masulja, vina. Korekciju boje možete obaviti i dodatkom određenih sorata bogatih tvarima boje (tzv. bojadiseri).

Takve sorte sadrže tvari boje i u soku. Takva sorta je npr. gamay (game) bojadiser. Osim njih, boju možete popraviti i dodatkom zdravog, zrelog crnog grožđa poput cabernet sauvignona ili merlota. Masulj na maceraciji može stajati 7 do 10 dana, te ga nakon toga obavezno treba prešati i djelomično prevreli mošt prebaciti u inox posudu, te vrenje nastaviti u zatvorenoj bačvi. Na poklopac je potrebno staviti vrenjaču (NE parafinsko ulje). Kada vrenje u potpunosti završi, vino treba pretočiti s taloga (obično nakon 4 tjedna) i zasumporiti s 6 g Vinobrana na 100 l mladoga vina. Tada se na površinu vina stavlja plutajući poklopac i nalijeva parafinsko (enološko) ulje.

Prethodni članakKakav je postupak proizvodnje poluslatkog vina žutog muškata?
Sljedeći članakSusjeda ne želi ukloniti biljku
izv. prof. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj
Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj radi kao asistent na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2009. godine na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Kao autor ili koautor objavio je dvadesetak indeksiranih radova, te četrdesetak stručnih radova i jedan priručnik. Znanstveni interesi vezani su mu uz tehnologiju vina, te tehnologiju proizvodnje voćnih rakija, rakija od grožđa i vinjaka. Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj rođen je 22. listopada 1981. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 2007. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, na temu „Praćenje stanja zaraženosti fitoplazmama kultivara chardonnay na pokušalištu Jazbina“. Doktorsku disertaciju na temu „Utjecaj kvasaca i amonijevog sulfata na pojavu netipične arome starenja u vinu rajnski rizling“ obranio je 2015. godine. Od 2009. godine zaposlen je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistent, na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Sudjeluje kao suradnik u nastavi na modulima „Vinarstvo“, „Osnove tehnologije rakija od grožđa i vinjaka“, „Predikatna, pjenušava i specijalna vina“ na preddiplomskom studiju, smjer Hortikultura, te na modulu „Tehnologija vina“, „Kemija mošta i vina“, „Kakvoća rakija od grožđa i drugog voća“ na diplomskom studiju, smjer vinogradarstvo i vinarstvo. Uže područje znanstvenog rada je vinarstvo. Bio je mentor 5 završnih radova i neposredni voditelj 7 diplomskih i 10 završnih radova. Do danas bio je suradnik na znanstvenom projektu „Uzroci netipične arome starenja vina“, stručnim projektima Zagrebačke županije „Poboljšanje kakvoće vina Pinot crni u Zagrebačkoj županiji“, „Poboljšanje kakvoće proizvoda od jabuka i kupina- proizvodnja vina od jabuka i kupina“, „Utjecaj folijarne gnojidbe aminokiselinama na kakvoću vina Kraljevina“ te VIP projektu “Primjena suvremene tehnologije u proizvodnji vina Frankovka” Od 2014. certificirani je senzorni ocjenjivač vina i voćnih vina sukladno Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina u RH. 2014. godine završava tečaj senzornog ocjenjivanja jakih alkoholnih pića u Austriji (World-Spirits Academy - Bad Kleinkirchheim). 2013. godine sudjelovao je u znanstveno-stručnoj edukaciji „Lallemand malolactic fermentation education“ u Toulouseu (Francuska). Do sada kao autor ili koautor ima objavljeno 18 znanstvenih radova od kojih su 4 rada iz skupine a1, 6 radova iz skupine a2 te 8 radova iz skupine a3. Koautor je priručnika „Proizvodnja jabučnoga vina na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima“. Stručna djelatnost ogleda se u četrdesetak članaka objavljenih u domaćem časopisu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom.