U okolici Zagreba imam sivi pinot, crni pinot, portugizac te muškat u manjim količinama. Obitelj mi predlaže da se svi vrhovi mladica iznad pete žice moraju porezati jer crpe lozu. Spominje se otkidanje lišća pred berbu da se smanji mogućnost razvoja bolesti i da zrak bolje kruži, a lišće prema vrhu loze koje je najizloženije suncu ostaviti da bi se loza mogla bolje hraniti i da u toj situaciji dolazi i do većih sladora. Treba li svake godine smjer naginjanja lucnja mijenjati?
Razlog zašto se u kontinentalnom dijelu Hrvatske vrhovi mladica pred i kasnije tijekom ljeta skraćuju, dok se na području Dalmacije motaju oko vršne žice je biološka rekcija vinove loze na klimatske uvjete. Ona je jednim djelom uvjetovana sortno, ali i samom fiziološkom reakcijom na klimatske uvjete kakvi prevladavaju u navedenim regijama. U kontinentalnom dijelu Hrvatske temperature su umjerenije, količina oborina veća, a tla plodnija i bogatija dušikom pa vinova loza u pravilu raste bujnije: mladice rastu brže te je izražen rast i razvoj zaperaka (mladice koje se razvijaju iz pupova u pazušcu lista). Upravo zahvaljujući razvoju zaperaka vinova loza će u kontinentalnim uvjetima ubrzo nakon skraćivanja vrhova glavnih mladica nadoknaditi potrebnu količinu lisne mase. Skraćivanje vrhova mladice ima i neke druge prednosti u kontinentalnim uvjetima poput prozračnosti te bolje osunčanosti u redovima. Time se smanjuje zadržavanje vlage u lisnoj masi koja dovodi do razvoja gljivičnih bolesti. U Dalmaciji početkom i tijekom ljeta počinju iznimno sušna razdoblja s visokim temperaturama i skromnim oborinama, pa vinova loza u takvim uvjetima reagira slabijom bujnošću, odnosno slabijim prirastom lisne mase. Zbog visokih temperatura i nedostatka vlage u tlu tijekom ljeta rast i razvoj zaperaka je puno slabiji nego u kontinentalnim klimatskim uvjetima te nakon skraćivanja glavne mladice ne bi mogao nadoknaditi izgubljenu lisnu masu. Stoga bi svako skraćivanje glavne mladice i oduzimanje lisne mase moglo imati negativan efekt na kasnije dozrijevanje grožđa. Također, sorte koje se uzgajaju u Dalmaciji u pravilu su manje bujnosti od sorata koje se dominantno uzgajaju u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Što se tiče postavljanja smjera lucnjeva, oni se u pravilu postavljaju u smjeru prema brijegu kako bi se zadovoljio prirodni smjer kretanja hraniva kroz biljku.
dr. sc. Domagoj STUPIĆ