Je li bolja rakija dobivena od vina plemenitih loza ili iz izravno rodnih hibrida /direktora/? Naime između ovih dviju vrsta loze (grožđa) bitne su razlike glede sastava i sastojaka nekih tvari ili kemijskih spojeva, koje osobine i obilježja imaju utjecaj na svojstva rakije.
Vino “direktora” sadrži više metanola nego sortna vina, oko 10 mg/l. Za usporedbu, prirodna šljivovica sadrži najmanje 20 mg/l metanola koji je u većim količinama izraziti otrov, ali u mikrokoličinama stimulira neke metaboličke procese. Metanol je mala, izrazito agresivna molekula. U rakiji izaziva mnoge oksidoredukcijske procese, tj. stvara tvari mirisa i okusa tijekom pečenja, odnosno ležanja rakije. Grožđe sadrži 350 – 400 različitih mirisnih tvari koje daju sortna obilježja. Tijekom vrenja nastaje još oko 200 novih tvari, a gotovo trostruko više (oko 600) tvari mirisa naraste procesom destilacije odnosno duljim ležanjem rakije. Metanol, bakar, kisik i druge tvari iz rakije od “direktora” daju joj poželjne karakteristike glede okusa i mirisa. Za razliku od rakije “direktora”, na isti način dobivena rakija od sortne loze ima nekoliko nedostataka. Naime, sortnu lozu dakako više tretiramo zaštitnim sredstvima (pesticidima) čije rezidue (ostaci) trajno ostaju u grožđu pa djelomice prelaze i u rakiju. Izravno rodni hibridi dozrijevaju prije sortnoga grožđa, osobito u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Tradicija proizvodnje francuskog konjaka potvrđuje kako je nemoguće pripraviti dobar konjak od sortnoga grožđa.
M. Zoričić, dipl. ing.
