Ove sam godine dobio oko 100 litara mošta od bijelog grožđa. Htio bih upotrijebiti fruktozu umjesto konzumnog šećera, pa me zanima koja je razlika u korištenju konzumnog šećera i čiste fruktoze kod pripreme vina? Koliko se i na koji način treba nadodati fruktoze na tu količinu, tj. kako najbolje odrediti količinu potrebnu za određenu litražu.

Istina je da fruktoza uzrokuje veći osjećaj slatkoće u ustima nego ista količina glukoze ili saharoze (konzumnog šećera). To može zavarati, pa često ljudi misle da treba dodati manju količinu šećera fruktoze nego saharoze za postizanje istih rezultata. Međutim, primjena fruktoze za pojačavanje vina se ne preporučuje jer kvasac (Saccharomyces cerevisiae) u alkoholnoj fermentaciji koristi glukozu i fruktozu, stoga je dodavanje saharoze (konzumnog šećera) koja se sastoji od ova dva šećera definitivno bolji. Važno je naglasiti da je fruktoza mikrobiološki vrlo nestabilna ako zaostane u vinu. Mliječne bakterije mogu prevesti fruktozu u alkohol manitol koji ima neugodan slatkasti okus. Time se vino ponovno zamućuje i dobiva neugodan okus i miris.

Prethodni članakKako proizvesti dobru rakiju od kruške tepke?
Sljedeći članakMinistar Tomislav Tolušić sastaje se s izvanrednim povjerenikom koncerna Agrokor Antom Ramljakom
izv. prof. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj
Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj radi kao asistent na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2009. godine na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Kao autor ili koautor objavio je dvadesetak indeksiranih radova, te četrdesetak stručnih radova i jedan priručnik. Znanstveni interesi vezani su mu uz tehnologiju vina, te tehnologiju proizvodnje voćnih rakija, rakija od grožđa i vinjaka. Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj rođen je 22. listopada 1981. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 2007. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, na temu „Praćenje stanja zaraženosti fitoplazmama kultivara chardonnay na pokušalištu Jazbina“. Doktorsku disertaciju na temu „Utjecaj kvasaca i amonijevog sulfata na pojavu netipične arome starenja u vinu rajnski rizling“ obranio je 2015. godine. Od 2009. godine zaposlen je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistent, na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Sudjeluje kao suradnik u nastavi na modulima „Vinarstvo“, „Osnove tehnologije rakija od grožđa i vinjaka“, „Predikatna, pjenušava i specijalna vina“ na preddiplomskom studiju, smjer Hortikultura, te na modulu „Tehnologija vina“, „Kemija mošta i vina“, „Kakvoća rakija od grožđa i drugog voća“ na diplomskom studiju, smjer vinogradarstvo i vinarstvo. Uže područje znanstvenog rada je vinarstvo. Bio je mentor 5 završnih radova i neposredni voditelj 7 diplomskih i 10 završnih radova. Do danas bio je suradnik na znanstvenom projektu „Uzroci netipične arome starenja vina“, stručnim projektima Zagrebačke županije „Poboljšanje kakvoće vina Pinot crni u Zagrebačkoj županiji“, „Poboljšanje kakvoće proizvoda od jabuka i kupina- proizvodnja vina od jabuka i kupina“, „Utjecaj folijarne gnojidbe aminokiselinama na kakvoću vina Kraljevina“ te VIP projektu “Primjena suvremene tehnologije u proizvodnji vina Frankovka” Od 2014. certificirani je senzorni ocjenjivač vina i voćnih vina sukladno Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina u RH. 2014. godine završava tečaj senzornog ocjenjivanja jakih alkoholnih pića u Austriji (World-Spirits Academy - Bad Kleinkirchheim). 2013. godine sudjelovao je u znanstveno-stručnoj edukaciji „Lallemand malolactic fermentation education“ u Toulouseu (Francuska). Do sada kao autor ili koautor ima objavljeno 18 znanstvenih radova od kojih su 4 rada iz skupine a1, 6 radova iz skupine a2 te 8 radova iz skupine a3. Koautor je priručnika „Proizvodnja jabučnoga vina na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima“. Stručna djelatnost ogleda se u četrdesetak članaka objavljenih u domaćem časopisu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom.