Kako kod vina muškata žutog osigurati maksimum mirisa sorte?


Vaš postupak proizvodnje muškata žutog u osnovi je dobar, uz određenu korekciju, koja se sastoji u sljedećem: Masulju (bobice i mošt) dodati enzim (to Vi radite), zatim odmah ga sulfitirati sa 100 ml “sumpovina”, kako u tijeku predfermentativne maceracije ne bi došlo do oksidacije (posmeđivanja). Masulj ostaviti na predfermentativnoj maceraciji 8 do 10 sati, a temperaturu zadržati na 15 do 17 °C, a u tijeku vrenja nastojati da ne pređe 18 °C. Nakon provedene maceracije od 8 do 10 sati, otočiti mošt, a bobice tiještiti (prešati) i prešavinu dodati u otočeni mošt. Vrenje provoditi u bačvi s postavljenom vreljnjačom ili u inox-cisterni.

S obzirom na to da je vrenje egzoterman proces (razvija se toplina), plašt cisterne od pocinčanog lima brže od drvene duge izdvaja toplinu stvorenu vrenjem. Vrenje nemojte provoditi u otvorenoj – pokrivenoj kaci, jer je velika površina izložena kisiku iz zraka (oksidaciji), a razvojem topline uzrokovane vrenjem gube se vrlo hlapivi mirisi, koji su (ne samo kod aromatičnih sorata) jedan od najbitnih sastojaka svakog vina. Nakon 15 do 20 dana po završenom vrenju, vino zatvoreno pretočite uz sulfitiranje od 100 ml/hl sumpovina.

Prethodni članakSmeđe bijela torta
Sljedeći članakSajmovi, izložbe, dani, festivali…u ožujku
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.