Budući da se podlogom prilikom kalemljenja može utjecati na bujnost, rodnost i otpornost na bolesti, bi li prirodna otpornost na bolesti izabele mogla biti prenesena u kolikoj-tolikoj mjeri na plemku?
ODGOVOR
Podloga može značajno utjecati na bujnost, vrijeme kretanja vegetacije u proljeće i dozrijevanja grožđa na jesen. Podloga na rodnost utječe u manjoj mjeri jer je rodnost genetski uvjetovana sortna karakteristika. Moguće su situacije u pojedinim godinama da kod bujnih sorata cijepljenih na bujnijim podlogama zbog intenzivnog rasta i razvoja zelene mase dođe do osipanja cvjetova u vrijeme cvatnje. Rezultat toga je slabije zametanje bobica i u konačnici manji prinos zbog manjih grozdova. Što se tiče otpornosti na bolesti, ona je uvjetovana isključivo sortno i „zapisana“ je u genima svake sorte zasebno. Svojstvo otpornosti nikako se ne prenosi cijepljenjem jer ne dolazi do spajanja i promjene gena između podloge i plemke. Cijepljenjem se podloga i plemka na spojnom mjestu vežu kalusom, posebnim tkivom nastalim „ispreplitanjem“ tkiva podloge i tkiva plemke. Sve ispod kalusa se dalje razvija kao podloga, a iznad kalusa kao plemka. Svaka od njih zadržava svoje genetske osobitosti, između ostaloga i razinu osjetljivosti na bolesti.
