Nakon berbe vinograda preporuča se jesenska gnojidba. Postoji nekoliko načina dodavanja mineralnog gnojiva. Koji se način preporučuje?


Kada smo na temelju analize tla utvrdili koliko nam gnojiva treba za naš vinograd, postavlja se pitanje, kako obaviti gnojidbu, a da naš trs, od te gnojidbe izvuče što veću korist, odnosno kako proizvesti što kvalitetnije grožđe. Ako znamo da se fosfor i kalij vrlo sporo premještaju u dublje slojeve (godišnje 1 – 2 cm), a oni su najvažnija hranjiva za kvalitetu budućeg grožđa, tada to moramo uraditi tako, da ih što više približimo korijenovom sustavu, kako bi ih korijen čim više iskoristio a to je na dubinu od 25 – 40 cm, gdje je glavnina korijenovog sustava.

Najbolji način je unos mineralnog gnojiva u zonu korijena specijaliziranim podrivačima s deponatorom koji deponira gnojivo na potrebnu dubinu. Drugi način je taj da se po sredini između dva reda, otvori jarak (plugom ili štihačom) na oko 40 cm dubine i tu deponira određena količina NPK gnojiva. Treći način je taj, da štihačom, ili nekim drugim pogodnim oruđem na dva do tri mjesta oko trsa (50 – 80 cm od trsa) zaštihamo na dubinu 40 – 50 cm, i u svaku rupu deponiramo određenu količinu NPK gnojiva. Najlošiji način je da gnojivo razbacujemo širom po vinogradu i svakako bi trebalo izbjegavati ovakav način gnojidbe.

Prethodni članakKako spriječiti izmrzavanje ružmarina?
Sljedeći članakJeste li aktivni poljoprivrednik- 31.12. rok za dostavu podataka o prihodima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.