Tuča može oštetiti vinovu lozu u svim fenofazama razvoja. Najveće štete nastaju ako padne dok mladice još nisu dosegle visinu žice, odnosno još nisu povezane uz žicu. U toj fazi su mladice najosjetljivije, lako se otkidaju jer nisu dovoljno očvrsnule u bazalnom dijelu.

Naravno da veličina šteta ovisi i o intenzitetu tuče i vremenu trajanja. U vinogradima oštećenim tučom u toj fazi moramo odmah pristupiti rezu dijela oštećenih mladica ili cijelih mladica ukoliko su oštećene u bazalnom dijelu. Na taj način ćemo izazvati tjeranje novih mladica iz preostaloga zdravog dijela, odnosno iz suočice pupa. Tako možemo dobiti zadovoljavajući rod grožđa u toj godini. Ako je vinova loza stradala od tuče u kasnijoj fazi razvoja, kad su mladice već dugačke ili uložene u žicu; ne poduzimamo nikakve mjere rezidbe. Zato jer ionako grožđe iz zaperka ili iz suočice ne bi više dozorilo.

U takvim slučajevima obavljamo samo pojačanu zaštitu od bolesti i ako je vinova loza izgubila mnogo lišća, nastojimo sačuvati što više novog lišća iz zaperaka. Ako su bobe još zelene dio će ih zarasti, dio će ih se posušiti ili će ih napasti i posušiti peronospora. Problemi s takvim bobama se još mogu javiti kasnije prilikom nalijevanja boba gdje ti ožiljci mogu popustiti i prouzročiti sivu plijesan. Takve bobe su osjetljive i na pepelnicu.

Kako spasiti lozu?

Ako su bobe pred šarom ili već u šari, pomoći nema. Koja boba je dobila udar u najboljem slučaju će se posušiti. Ako je vlažno, cijeli grozd može „pojesti“ siva plijesan ili kisela trulež. Nažalost, štetno djelovanje tuče prenosi se i u sljedeću godinu. Zato jer oštećeni trsovi imaju smanjenu otpornost na niske temperature i smanjen potencijal rodnosti. Loza oštećena od tuče koja se ostavlja kod rezidbe na nove lucnjeve i reznike, lako se lomi kod vezanja, a neizbježno ima na sebi i oštećenih rodnih pupova. Zato pri rezidbi moramo po mogućnosti birati što manje oštećene rozgve i ostavljati dulje lucnjeve.

Ako je loza osobito jako stradala od tuče i teško je pronaći manje oštećenu rozgvu na rod (lucanj), možemo obaviti i kombiniranu rezidbu. Odnosno ostaviti stare lucnjeve i na njima nekoliko novih lucnjeva i reznika. U toj godini treba posebnu pažnju posvetiti plijevljenju, kako bismo osigurali prigojno i rodno drvo za iduću godinu.

U slučajevima veće štete treba pričekati i dvije do tri godine da se trs oporavi. Zato jer se ne mogu prirediti lucnjevi za iduću godinu, nekad jedva i reznici. Kod mladih vinograda, osobito prve i druge godine, šteta može biti i stopostotna.

Prethodni članakZalijevanje i prihranjivanje ljetnog cvijeća
Sljedeći članakLovor – neizostavni začin
Nino Ivančan, dipl. ing. agr.
Autor je diplomirao 2008. g na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo. Radi na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Honorarno piše članke voćarsko vinogradarske tematike. RADNO ISKUSTVO 1996. – 2014. Rad na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Također 16-godišnje iskustvo na agrotehničkim zahvatima navedenih kultura, korištenju i održavanju mehanizacije, poslovima kemijske i biološke zaštite, na planiranju i održavanju vv nasada, drvenastih i ukrasnih kultura te zelenih površina, na planiranju i održavanju kultura u zaštićenim prostorima, na biotehnološkim procesima prerade vv kultura, enološkim i enokemijskim zahvatima prilikom prerade i dozrijevanja vina, te analizama vina. Također 16-godišnje iskustvo davanja konzultacija iz pedoloških analiza, kemijskih analiza te primjena meliorativne gnojidbe, fertirigacije i folijarne aplikacije hraniva na osnovi toga, korištenja prognostičkih modela meteoroloških podataka, CDA uređaja za dijagnosticiranje i predviđanje bolesti i štetnika, savjetovanja prilikom izrada agroekoloških studija. 2004. Službovanje u Uredu državne uprave u Zagrebačkoj Županiji, Ispostava Zaprešić, u Uredu za gospodarstvo na poslovima poljoprivredne administracije. 2006. – Honorarni rad u Glasniku Zaštite Bilja, Vinogradarskom portalu Voćarskom portalu koji obuhvaća pisanje članaka i preporuka zaštite bilja, odgovore na pitanja preko foruma i e-maila portala. 2012. – Honorarni rad u Gospodarskom Listu na pisanju članaka voćarsko vinogradarske tematike.