Dobio sam šljive sitnih listova, koje još nisu rodile. Možda su to doroncije ili džanarike. Trebale bi imati žute ili crvene poveće plodove, mesa priraslog za košticu. Može li se na te šljive kalemiti marelica ili neko drugo slično voće?
Prema opisu, vrlo vjerojatno je riječ o džanarici (Prunus cerasifera), kod nas samonikloj voćnoj vrsti, koja se, kao i domaća šljiva, ubraja u europske šljive. Po nekim je teorijama jedan od roditelja domaće šljive (Prunus domestica). Od koštičavih voćaka, osim za šljivu, može se upotrebljavati kao generativna podloga i za marelicu, za druge vrste ne. Najčešće se cijepi metodom okulacije. Često se znaju dogoditi problemi zbog nekompatibilnosti, ovisno o sorti, pa bi marelicu ipak bilo bolje cijepiti na neku drugu podlogu, npr. sjemenjak bijele šljive, vinogradarske breskve ili čak bajam, iako i tad može doći do nepodudarnosti. Džanarika se upotrebljava kao podloga za marelicu u europskim zemljama, Rusiji i SAD-u. Iako su odavno uočeni njeni nedostatci, nije odbačena iz upotrebe. Zbog nepodudarnosti, marelica može stradati od apopleksije, tj. dolazi do sušenja stabla. Ostali nedostatci džanarike su i što slabo podnosi teža i vlažna tla, velike je bujnosti, razvija vrlo razgranat korijen, osjetljivija je na niske temperature, pa može doći do stradavanja od mrazeva u proljeće. Neki od problema se mogu otkloniti upotrebom međupodloge, npr. neke sorte šljive. Džanarika je prikladna kao podloga za lakša i sušna plodna tla. Marelica na ovoj podlozi dobro rodi, ali su plodovi sitniji. Prednosti su ranije dozrijevanje, tolerantnost na nematode i na višak vapna u tlu. Najbujnija je od svih generativnih podloga koje se upotrebljavaju za marelicu, pa ako bi se podizao veći nasad, potreban je razmak oko 6 x 5 m. Postoji više različitih tipova džanarike, pa i marelica reagira drukčije ovisno o kojem se tipu radi. Tip kakav prevladava u našem području ima okrugle plodove, žutonarančaste boje, kiselog okusa, koji se mogu jesti svježi, iako se češće prerađuju u pekmez ili rakiju. Za džanariku se mogu pronaći i nazivi divlja šljiva, trnošljiva, mirobolana, okruglica ranka, ringlov, cibor, cimbura, amula, zerdelija, azrelinka itd. Moguće je da u nekim krajevima ovu vrstu nazivaju i doroncija, ali se taj pojam obično upotrebljava za jednu vrstu breskve.
Marina MARETIĆ, mag.ing.agr.
