Koja je najranija sorta marelice koja se može nabaviti u našim rasadnicima, koja sorta trešnje dospijeva krajem lipnja ili početkom srpnja, postoji li sorta jabuke koja dospijeva krajem svibnja ili početkom lipnja u našim uvjetima (živim u Zagrebu), i zanima me može li prskanje korova oko mladih voćaka utjecati na njihov rast?
Na Sortnoj listi voćnih vrsta Republike Hrvatske trenutno se nalazi 40 sorata marelice, 39 sorata trešnje i 102 sorte jabuke, no samo manji broj sorata ima vodeću ulogu u proizvodnim voćnjacima. Ostale sorte su prateće, perspektivne ili lokalnog značenja. Kod marelice brzo dolazi do izmjene sortimenta. Sorte marelice uglavnom dozrijevaju tijekom mjeseca lipnja i srpnja. Najranije, tj. u prvoj polovici lipnja mogu dozrijeti sorte kao što su: Aurora, čačansko zlato, Giada, New Jersey, Orange Red, Pinkcot, Thyrinthos itd. Od navedenih jedino je sorta Aurora vodeća, nastala je u Italiji, bujnog je stabla i dobre rodnosti. Plodovi su srednje veličine, narančasto-žute boje kože i mesa, dobrog okusa i kvalitete, uglavnom se upotrebljavaju u svježem stanju. Mane su joj osjetljivost na mraz i samoneoplodnost. Kasne sorte trešanja sazrijevaju krajem lipnja i početkom srpnja. To su npr. sorte: Compact Lambert, Droganova žuta, Durone Nero, Ferrovia, Germersdorfska, Hedelfinger, Kordia, Lambert, Lapins, Late Lory, Regina, Sweet Heart itd. Od navedenih vodeće uloge imaju sorte Lambert, Lapins i Sweet Heart, a zajednička svojstva su im bujno stablo, redovita i obilna rodnost, krupan plod tvrdog mesa, sladak i sočan okus. U posljednje vrijeme selekcioniran je veliki broj kvalitetnih samooplodnih sorata trešnje, no još je veliki broj i onih stranooplodnih, kao što je Lambert, pa se uz nju treba posaditi barem još jedna, koja joj je kompatibilna. Lapins i Sweet Heart su samooplodne. Što se tiče jabuke, najranije dozrijevaju sorte iz skupine ljetnih, tj. tijekom mjeseca srpnja i u prvoj polovici kolovoza. Sorte koje mogu dozrijeti početkom srpnja su pr.: Elshof, Julyred, Stark´s Earliest i Vista Bella, a bjeličnik i prije, krajem mjeseca lipnja. No, osim tog ranijeg sazrijevanja, Bjeličnik nema drugih značajnijih prednosti. Karakterizira ga alternativna rodnost, samoneoplodnost, osjetljivost na pepelnicu, plod je kiselkastog okusa. Od ostalih navedenih sorata najčešće se uzgajaju Julyred i Stark´s Earliest. Prskanje korova, tj. izlaganje voćaka herbicidima, može uzrokovati i smanjenje njihova rasta, prije svega ovisno o vrsti herbicida i vrsti voćke, no uglavnom nema značajnijeg utjecaja ako se pridržava uputa za korištenje, tj. doze i načina primjene. Herbicidi koji se koriste za suzbijanje korovskih vrsta u voćnjacima dijele se na one koji djeluju preko lista i koji djeluju preko tla, a primjenjuju se obično u proljeće, nakon prihrane. Ako je vegetacija krenula, primjena treba biti za mirna vremena i pod niskim tlakom pumpe kako herbicid ne bi dospio na zelene dijelove voćke i izazvao fitotoksičnost.

Marina MARETIĆ, mag. ing. agr.

Prethodni članak250 milijuna kuna za razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima – raspisan prvi natječaj za podmjeru 6.4.1.
Sljedeći članakKoju sortu badema odabrati?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.