Stabla jabuka su u blizini šumarka i svake godine kad krene cvatnja, većina cvjetova posmeđi i smežura se kao da su ofureni od mraza. Kada odvojim suhi i neotvoreni smeđi cvijet, iznutra je sve crno. Neki se cvjetovi čak otvore i razvija se plod na kojem ostanu smeđe latice, međutim, takav plod ubrzo otpadne. Plodova imam jako malo i to od cvjetova koji se kasnije zametnu. Pretpostavljam da bi to moglo biti od jabučnog cvjetara. S kojim preparatima i kada je moguće to izbjeći?
Pretplatnik očito ima problema s jabučnim cvjetojedom (Anthonomus pomorum), pogotovo ako je manji nasad jabuka okružen šumom s nekoliko strana. Nažalost, u našoj zemlji nemamo registriranih dovoljno učinkovitih insekticida za suzbijanje ovog štetnika. Ako je nasad jabuka za vlastite potrebe, a pretplatnik ne traži izravna plaćanja niti poticajna sredstva iz ruralnog razvoja, mogu mu preporučiti primjenu insekticida Mospilan SP (0,025%) (postoji pakiranje od 2,5 g, što je dostatno za 10 litara vode). Mospilan je u voćkama (jabukama) registriran za suzbijanje nekih drugih štetnika (lisne uši, moljac kružnih mina, savijači kožice plodova), ali je vrlo učinkovit i na ovog štetnika! Potrebno je jabuke prskati nakon što prvi pupovi dostignu razvoj “mišjih uši”, te ponoviti za 6 – 8 dana (u vrijeme pojave prvih “roza balona”). Mospilan bi se mogao koristiti i u komercijalnim nasadima za koje se traže potpore (poticaji) Ministarstva poljoprivrede, ali bi u “Evidencijskoj listi primjene sredstava za zaštitu bilja” kod rubrike vrsta nametnika trebalo napisati da se suzbijaju lisne uši (za što postoji kod ovog pripravka registracija u RH).

Mr. sc. Milorad Šubić

Prethodni članakCrvljivost plodova
Sljedeći članakIstarsko županijsko natjecanje u oranju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.