Dobila sam rogače i nešto sam iskoristila za liker, a drugo sam htjela ostaviti za grickanje jer mi je mahuna rogača vrlo privlačnog okusa. Ne znam kako sačuvati te mahune preko zime da se ne bi previše osušile?

Za razliku od većine voćnih vrsta, plodovi (mahune) rogača mogu se čuvati dugo vremena poslije berbe. Obično se suše na suncu ili u sušarama te se dalje prerađuju. Za upotrebu u svježem stanju, ako su mahune još vlažne, mogu se držati u papirnatoj (ne plastičnoj) vrećici, na suhom i tamnom mjestu, no ako su već suhe bolje ih je držati u zatvorenim staklenkama, također na tamnom mjestu, na taj način se osim od isušivanja štite i od nametnika te mogu trajati mjesecima, odnosno u vašem slučaju tijekom zimskog razdoblja.

Prethodni članak4. hrvatski stručni skup o proizvodnji povrća “Hrvatsko povrće”
Sljedeći članakKako poboljšati oplodnju nara?
Marina Maretić, mag.ing.agr.
Rođena u Splitu, gdje završava osnovnu i srednju u školu. Preddiplomski studij Mediteranska poljoprivreda završava u Splitu, a diplomski studij na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Interesna područja su joj voćarstvo, posebno zapostavljene vrste, povrćarstvo, vinogradarstvo i dr. Rođena je u Splitu 1990. godine. U Splitu završava osnovnu školu, a potom i matematičku gimnaziju gdje maturira s odličnim uspjehom. 2009. godine upisuje preddiplomski međusveučilišni studij „Mediteranska poljoprivreda“ u Splitu koji završava 2012. godine obranom završnog rada naslova „Nutritivna i zdravstvena vrijednost plodova jagode“ te stječe titulu sveučilišne prvostupnice inženjerke agronomije. Iste godine upisuje diplomski studij „Hortikultura-Voćarstvo“ na Agronomskom fakultetu u Zagrebu koji završava 2014. godine obranom diplomskog rada naslova „Kvaliteta perspektivnih sorata jagode neutralne dužine dana uzgojenih izvan sezone“ te stječe titulu magistre inženjerke agronomije (s najvećom pohvalom). Na preddiplomskom studiju stručnu praksu obavljala je na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu u laboratoriju i na vanjskim površinama, a tijekom studiranja na diplomskom studiju na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu obavljala je analize u laboratoriju i obrađivala je podatke u računalnim programima. Područja interesa: mediteransko voće, jagodasto voće, samoniklo voće, zapostavljene vrste, vinogradarstvo, povrćarstvo, rasadničarstvo, genetika, oplemenjivanje, botanika, kvaliteta i nutritivna vrijednost namirnica, ekološka poljoprivreda, stočarstvo, zaštita zemljopisnog podrijetla. Tijekom studiranja bila je koautor znanstvenih radova objavljenih u časopisima Pomologia Croatica i Glasnik zaštite bilja, sudjelovala je na Znanstveno-stručnom savjetovanju hrvatskih voćara 2014. godine te je dobitnica Rektorove nagrade Sveučilišta u Splitu za 2011. godinu.