Prošle godine kupio sam dvije sadnice limuna mjesečara. Agronom koji radi u tom rasadniku rekao je da ih presadim u neznatno veći lonac. Međutim, imam dvije velike, prostrane posude u kojima bi limun mogao ostati dugo vremena bez daljnjega presađivanja. Mogu li odmah sadnice presaditi u velike lonce?


Svakako biste trebali poslušati savjet agronoma, a objasnit ću vam i zašto. Limun se češće presađuje u prvim godinama života. Ovisno o veličini posude i intenzitetu rasta, ponekad se tijekom jedne godine presadi i do dva puta. Međutim, vrlo je važno to raditi postupno kako se razvijaju korijenov sustav i krošnja. Sadnja sadnica limuna odmah u veliku posudu nije poželjna jer stablo donosi kvalitetan rod tek kada korijenje u cijelosti iskoristi sve tlo u loncu. Zbog toga limun treba postupno presađivati, s tim da je najbolje vrijeme za presađivanje uoči početka proljetne vegetacije.

Prethodni članakKako ponovno pokrenuti vrenje?
Sljedeći članakŠogorica traži pola kuće
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.