Kakva su svojstva maruna izniklog iz sjemena i mora li ga se cijepiti? Također me zanima može li marun uspijevati u području Valpova?


Sve voćke razmnožene iz sjemena imaju nešto drugačija svojstva od svojih roditelja. To je jedan od glavnih razloga zbog kojih se voćke cijepe. Osim toga, voćke iznikle iz sjemena znatno kasnije počinju rađati nego one cijepljene. Stoga će i maruni koje ste uzgojili iz sjemena znatno kasnije početi rađati nego oni cijepljeni, kasno će ući u rod (to može trajati i do desetak godina) i imat će nešto drukčija svojstva od svojih roditelja. Na žalost, cijepljenje kestena je otežano zbog velike količine tanina koji ometa srašćivanje pa se ne može garantirati uspjeh ovog postupka ako se ne raspolaže odgovarajućom opremom i tehnologijom.

Kestenu odgovaraju područja s kiselim tlom i klimom s najmanje 125 dana bez mraza. Glavni problem su rani jesenski mrazevi, dok proljetne mrazeve ova voćka uspješno izbjegava zbog kasne cvatnje. Stoga se može pretpostaviti da bi u području Valpova pojedinih godina moglo doći do problema s dozrijevanjem plodova. Ako uzgojite samo jedno stablo, mogli biste imati slab prirod zbog nemogućnosti oprašivanja. No to Vas ne bi trebalo spriječiti da ipak pokušate uzgojiti marun kao ukrasnu biljku na svojoj okućnici ako raspolažete s dovoljno mjesta jer kesten izraste u veliko stablo pa nije za male okućnice.

Prethodni članakKrenula isplata 750 milijuna kuna predujma poljoprivrednicima za proizvodnu 2015. godinu
Sljedeći članakPrilog broja: Izbor za traktor godine 2016.
prof. dr. sc. Tomislav Jemrić
Rođen je 1971. godine u Zagrebu. Na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1993. godine. Magristrirao je 2000. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a doktorsku disertaciju obranio 2004. godine. Od 1995. godine radi na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta. Rođen je 11. siječnja 1971. godine u Zagrebu. Na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1993. godine na VVV smjeru. Magristrirao je 2000. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju je obranio 2004. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995. godine radi na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta. U znanstveno-nastavno zvanje mlađeg asistenta izabran je 1995. godine, u zvanje asistenta 2000. godine, u zvanje višeg asistenta 2004. godine, u zvanje 2005. godine, u zvanje izvanrednog profesora 2009. godine, a redoviti je profesor od 2013. godine. Voditelj je preko 80 diplomskih ili završnih radova i jedne doktorske disertacije. Bio je mentor 1 studentskog rada koji je dobio dekanovu nagradu. Znanstveno se usavršavao u Izraelu kao korisnik stipendije Izraelske vlade. Član je jednog međunarodnog i jednog domaćeg znanstvenog društva. Autor je 9 knjiga i priručnika, od toga dva znanstvena priručnika i dvije međunarodne monografije. Član je uredništva međunarodnog znanstvenog časopisa Scientia Horticulturae citiranog u skupini A1 časopisa i član uredništva časopisa Agriculturae Conspectus Scientificus (Poljoprivredna znanstvena smotra). Dobitnik je priznanja časopisa Scientia Horticulturae za izvrsnost u recenziranju znanstvenih radova. Sudjelovao je na četrdesetak stručnih i znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu te objavio više od 50 znanstvenih i stručnih radova. Voditelj je jednog nacionalnog znanstvenog projekta, a do sada je surađivao na pet nacionalnih znanstvenih projekata. Bio je voditelj jednog VIP projekta i jednog tehnologijskog projekta i suradnik na jednom VIP i jednom tehnologijskom projektu. Također je bio nacionalni koordinator na jednom međunarodnom SEEDNet projektu, voditelj radne skupine na jednom TEMPUS projektu i suradnik na jednom međunarodnom COST projektu. Trenutačno je koordinator međunarodnog LIFE+ projekta „Low pesticide IPM in sustainable and safe fruit production“ vrijednog preko 1.8 milijuna €.