Prije dvije godine probno sam posadio tridesetak komada sjemenjaka. Napreduju vrlo dobro, neki su narasli i do 2 metra visine s razgranatim stablom. Kako izgledaju dobro, prošlog proljeća posadio sam još 50 komada, i ove su također vrlo lijepe i bujne. Zanima me treba li te sadnice precijepiti i kada, u kojoj veličini, bi li one došle u rod i kada. Posadio sam pet različitih sorata, ako ih ne precijepim, mogu li imati svojstva stabala od kojih sam uzeo koštice.


Prije svega, moramo Vas odmah upozoriti da će sjemenjaci koje ste uzgojili biti više-manje različiti od majke-stabla s kojega ste uzeli plodove. i ne samo to, sigurno je i da će svaki sjemenjak biti različit, tj. da neće biti istog sjemenjaka. Druga je stvar što će Vama ili nekom drugom maslinaru izgledati da su neke sadnice iste ili gotovo iste, ili vrlo slične. Ovakav način uzgoja sadnica ima i svoju draž: nikad ne znate hoće li se u mnoštvu sjemenjaka izdvojiti neka s vrlo povoljnim svojstvima, možda stvoriti nova sorta masline. Naime, vjerojatno je najveći broj današnjih sorti nastao baš spontano, iz sjemena.

Tako možete saditi i uzgajati sjemenjake, ali nećete znati što ćete dobiti, kakve plodove, s kolikim sadržajem ulja, kako će se voćke ponašati prema štetočinama i sl. Ali i ovo ima svoje draži. S druge strane, sigurno je da će sjemenjaci doći u rod nekoliko godina kasnije nego klasične sadnice. Inače, sjemenjaci se uzgajaju na isti način kao druge sadnice (gnojidba, rezidba, zaštita, obrada i dr.). Na Vama je što ćete odlučiti, uzgajati necijepljene sjemenjake, sve ih cijepiti ili samo dio cijepiti, a ostale uzgajati kao sjemenjake. U svakom slučaju, ako se odlučite na cijepljenje, neka taj posao obavi iskusan cjepljar. Poželjno je da bude više sorata. Cijepljenje je najbolje obaviti kad je maslina u punoj vegetaciji, u Vašem kraju najbolje u svibnju. Bolje se primaju mlađe sadnice nego starije i debele.

Ivo Kirigija, dipl. ing.

Prethodni članakIzobrazbe za gospodarenje otpadom
Sljedeći članakNewsletter 3/2016
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.