Kako riješiti problem orahove muhe (savijača). Imam dva visoka stabla oraha, a negdje sam pročitala da postoji insekticid kojim se može djelomično tretirati?
Utvrđivanje prisutnosti i praćenje populacije orahove muhe (početak, vrhunac i kraj leta) je moguće pomoću žutih ljepljivih ploča. U sunčane dijelove krošnje (gdje se muha najradije zadržava) žute ljepljive ploče je potrebno vješati već krajem lipnja ili najkasnije početkom mjeseca srpnja. Svaka 2-3 tjedna ploče je potrebno zamijeniti novima. Radi potreba određivanja rokova kemijskog suzbijanja na taj je način na 1 hektaru površine oraha potrebno objesiti barem 3 ljepljive ploče. Kontrolu ploča obavljamo svakodnevno, jer na taj način dobivamo uvid u dinamiku leta muhe, a veći broj postavljenih ploča po stablu oraha omogućuje veći ulov muha, pa se na taj način može smanjiti njihova štetnost! Ranije napadnute i otpale plodove ujesen skupljamo i spaljujemo. Plitkom jesenskom obradom tla ispod stabla oraha (na dubinu 5-20 cm) također smanjujemo populaciju ovog štetnika jer kukuljice spravljamo u površinske slojeve, pa je vjerojatnost njihova zimskog smrzavanja veća. Od 2012. dopuštenje za suzbijanje orahove muhe u našoj zemlji ima pripravak Calypso 480 SC (0,25 lit./ha, maksimalno 2x, karenca 14 dana). Također, od 2011. sezone dopuštenje za primjenu u orahu ima djelatna tvar spinosad: u pripravku Laser KS (0,02-0,03 %) (karenca 7 dana) radi suzbijanja jabučnog savijača (Cydia) (prema iskustvima i registracijama spinosad pored uzročnika “crvljivosti” suzbija i voćne muhe). Tretiranjem jednog od ovih pripravaka nakon masovnijeg ulova muha na žute ljepljive ploče ili nakon pojave tamnih točkica sa smolom na zelenoj lupini koje nastaju kao posljedica uboda ženki orahove muhe prilikom odlaganja jaja. Tretiranja treba obavljati u intervalima 12-14 dana i na taj način ukupno od sredine srpnja do početka rujna provesti 4-5 aplikacija! Tehnologija prskanja pojedinih grana oraha na sunčanoj strani smjesom atraktanta i insekticida (u pripravku Success Bait KS) koja se koristi protiv trešnjine i maslinove muhe, također je učinkovita i protiv orahove muhe. Pripravak Success Bait KS (primjena 3 %), osim insekticida (spinosad), sadrži sredstvo koje privlači muhe (buminal), pa se tretira samo dio krošnje (pojedine grane) i na taj se način suzbijaju muhe prije nego odlože jaja (aplikaciju obaviti nakon prvih ulova muha na žute ljepljive ploče). Broj naknadnih prskanja se ponavlja svakih 7-14 dana, ovisno o oborinama i brojnosti muha. Umjesto pripravka Success Bait KS moguće je naizmjenično koristiti Calypso SC i Laser KS, ali im treba dodati biljni proteinski mamac Buminal (0,6 %) koji privlači muhe! Ovakav način tretiranja samo jednog manjeg dijela krošnje osobito je praktičan na visokim stablima oraha, uzgajanim uz okućnice za vlastite potrebe kućanstava.

mr.sc. Milorad ŠUBIĆ

Prethodni članakNasljedstvo maloljetnog djeteta
Sljedeći članakPijetao bez glasa i liječenje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.