Da li netko, bez našeg znanja i odobrenja, može našem dvogodišnjem djetetu prepisati na njegovo ime ili ostaviti u nasljedstvo zemljište? Mi to ne odobravamo i ne želimo.
Kada netko želi darovati imovinu maloljetnom djetetu, roditelji mogu prihvatiti imovinu u ime djeteta, osim ako bi prihvaćanje imovine predstavljalo štetu za dijete. U tom slučaju trebate tražiti mišljenje Centra za socijalnu skrb. Na primjer Ugovor o darovanju trebaju potpisati obje ugovorne strane, darovatelj i roditelj u ime djeteta, odnosno skrbnik kojeg imenuje Centar za socijalnu skrb, ako je to u interesu djeteta. Na odluku osobe da, npr. oporukom ostavi imovinu vašem djetetu ne možete utjecati jer je to posljednja volja određene osobe. Ali možete se nakon smrti oporučitelja, tokom ostavinskog postupka, odreći imovine u ime djeteta i to samo u slučaju kad bi takvo nasljeđivanje predstavljalo štetu za vaše dijete. U navedenoj situaciji javni bilježnik ili sud kod kojeg se vodi ostavinski postupak dužan je u ostavinski postupak uključiti Centar za socijalnu skrb koji zastupa isključivo interese djeteta. Ukoliko Centar za socijalnu skrb utvrdi da je prihvaćanje imovine u isključivom interesu djeteta, tada će dijete naslijediti tu imovinu bez obzira na protivljenje roditelja. U središtu je interes djeteta, odnosno izbjegavanje štete koja bi za dijete mogla nastati, a ne volja roditelja.

D.S., dipl.iur.

Prethodni članakFizička osoba i domaća radinost
Sljedeći članakKako riješiti problem orahove muhe?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.