Ove jeseni iskopao sam stablo trešnje, posađeno prije 7 ili 8 godina, nakon što sam ovog ljeta prvi puta ubrao oko 12 kg lijepih i zdravih plodova. Premda provodim redovite mjere njege, a osim trešnje imam još tridesetak drugih voćnih vrsta, pitam – koji su razlozi da mlada i zdrava voćka nakon berbe počinje naglo propadati. Prvi uočeni simptomi su bili sušenje mladih grančica, ali usprkos pokušaju liječenja primjenom različitih fungicida, sušenje grančica je nastavljeno – do mjeseca kolovoza već je bilo suho deblo, a kod iskopa primijetio sam da je sve korijenje potpuno suho i očigledno već ranije odumrlo.
Iz opisanog se može posumnjati na neke od gljivičnih uzročnika sušenja stabala trešnja (npr. Pyhtophthora, Armillaria, Rosellinia, Verticillium), koje su polifagni mikroorganizmi i napadaju korijenje različitih voćnih vrsta (npr. breskvu, kajsiju, bajam, jabuku, krušku, orah, kesten) i/ili vinove loze i/ili šumske kulture (npr. hrast, bukva grab, četinjače i dr.). Zaraženi ostaci korijena navedenih kultura mogu biti izvor zaraze za novi voćnjak ili vinograd. Primjerice, prije 8 godina na trešnjama uzgajanim u Kaštelima u uvjetima navodnjavanja kap po kap dokazana je zaraza korijenja vrstama Armillaria i Phytophthora (Cvjetković, 2010).
Simptomi u svih voćnih vrsta su vrlo slični: u kroničnoj fazi lišće pokazuje svjetliju boju, a prirasti su manji, a u aktualnoj fazi tipično je naglo sušenje pojedinih grana i propadanje cijelog stabla! Akutna faza bolesti obično nastupa nakon stresnih uvjeta (visoke temperature, štetno UV zračenje, suša). Svako oštećenje korijenja pospješuje zarazu. Jesensko prskanje UREA-om (5 %) obavljati tek nakon pojave prvog mraza! U pravilu se zaražene voćke ne mogu liječiti, pa pomažu samo preventivne mjere zaštite (drenaža, navodnjavanje, pri obradi i košnji ne oštećivati prizemne voćne organe, nakon krčenja izvaditi što više zaostalog korijenja – zaostalo korijenje i osušenu biljku spaliti, jamu za sadnju ostaviti otvorenu barem godinu dana pa tek tada posaditi novu voćku).
Prije nove sadnje obaviti parcijalnu sterilizaciju – zalijevanjem sadnog mjesta otopinom fungicida: npr. karbendazim (Chromozin ili Bavistin 0,05-0,075%) i/ili kaptan ( Captan ili Merpan WP 50 0,3%) i/ili M-metalaksil (Fonganil Gold SL 0,04-0,05 %). Također, dobro je sve voćne vrste prije sadnje potopiti korijen u trajanju 10-15 minuta u otopinu jednog ili kombinacije navedenih fungicida.
