Pod pojmom sjetve pokrovnih usjeva podrazumijeva se više različitih mjera održavanja tla uz prisutnost vegetacije na zemljištu, a s namjerom održanja ili povećanja organske tvari tla, poboljšanja fizikalnih svojstava tla (struktura tla, vodozračni odnosi u tlu), akumulacije dušika u tlu uzgojem leguminoza, poboljšanja mikrobiološke aktivnosti u tlu, suzbijanja korova biološkim mjerama, odnosno, općenito – podizanja plodnosti tla.
Pokrovni usjevi imaju dodatnu funkciju “pokrivača tla” s namjerom sprječavanja erozije (vodom i/ili vjetrom) i ispiranja hraniva, prije svega nitrata, a time ujedno i sprječavanja onečišćenja podzemnih voda.
Usjevi hvatači
Usjevi koji se uzgajaju s ciljem sprječavanja ispiranja hraniva nazivaju se “usjevi hvatači”. Vrste iz porodice trava veliki su potrošači dušika, pa se uglavnom travne vrste i koriste kao „usjevi hvatači“. Pokrovni usjevi posijani u dijelu godine kad je tlo bez glavnog usjeva, (u veći slučajeva, golo) učinkovito štite tlo od erozije. Biljke korijenovim sustavom vežu čestice tla, a nadzemnom biomasom sprječavaju ispiranje finih čestica tla s površine vodom ili odnošenje vjetrom. Pokrovni usjevi pospješuju zadržavanje i upijanje vode u tlo i smanjuju površinsko otjecanje.
Pri obradi poljoprivrednih površina ugroženih erozijom, osim o izboru vrsta u plodoredu, treba razmisliti i mogućnosti sjetve pokrovnih usjeva
Kao zimski pokrovni usjevi uglavnom se siju različite leguminoze (djeteline, grahorice), ali i ozime žitarice (raž, pšenica, pšenoraž, ječam, zob), i/ili njihova mješavina. Pokrovni usjevi uzgajani ljeti uglavnom su namijenjeni zelenoj gnojidbi i koriste Pokrovni usjevi Pod pojmom sjetve pokrovnih usjeva podrazumijeva se više različitih mjera održavanja tla uz prisutnost vegetacije na zemljištu, a s namjerom održanja ili povećanja organske tvari tla, poboljšanja fizikalnih svojstava tla (struktura tla, vodozračni odnosi u tlu), akumulacije dušika u tlu uzgojem leguminoza, poboljšanja mikrobiološke aktivnosti u tlu, suzbijanja korova biološkim mjerama, odnosno, općenito – podizanja plodnosti tla. se s ciljem proširenja plodoreda uz obogaćivanje tla hranivima, posebice na slabo plodnim tlima, ili kao priprema zemljišta za sjetvu višegodišnjeg usjeva ili priprema za podizanje višegodišnjeg nasada (voćnjak ili vinograd). Koriste se različite leguminoze, ali i druge biljne vrste kao što su proso, krmni sirak, sudanska trava, uljana rotkva (rauola), heljda ili druge vrste koje će pomoći u poboljšanju fizikalno-kemijskih svojstava tla i “gušenju” korova. Zelena gnojidba podrazumijeva unos svježe organske tvari u tlo (uglavnom nakon cvatnje biljnih vrsta sijanih za sideraciju).
Pokrovni usjev kombinacijom bijele rotkve, zobi i mahunarki: bijela rotkva razbija tvrde agregate ispod površine i nakuplja hranjive tvari iz donjih slojeva tla, zob sprječava eroziju i smanjuje zbijenost tla, a mahunarke vežu dušik iz tla i daju obilje organske tvari za zelenu gnojidbu proljetnih usjeva.
…
Odabir vrsta za sjetvu
…
Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 20/2018
