Nažalost, gnojidba se najčešće obavlja samo mineralnim gnojivima bez prethodne analize tla, i to NPK formulacije bez ostalih elemenata neophodnih za vinovu lozu (magnezij, kalcij, sumpor, željezo, bor, mangan, cink, bakar, molibden, kobalt). Isto tako, primjena organskih gnojiva, napose stajnjaka sve je rjeđa. Takav pristup gnojidbi evidentno dovodi do poremećaja u ishrani vinove loze, što na kraju snizuje prirod grožđa i kvalitetu vina kao finalnog proizvoda.

U takvim uvjetima, uz ne odgovarajuće uvjete okoline (suša, obilna kiša) te svojstva tla (visoka niska pH reakcija, teški mehanički sastav, nizak sadržaj humusa) vinova loza na svojim organima pokazuje znakove nedostatka, a u novije vrijeme i viška nekih hranjiva (posebno dušika). Ti simptomi se javljaju na svim organima vinove loze, ali su u praksi najuočljiviji, prije svega na listu (dušik, fosfor, kalij, magnezij, željezo, mangan, cink) i grozdu, odnosno peteljci (bor, magnezij). Kako svako hranjivo ima svoju specifičnu fiziološku ulogu u biljci nedostatak pojedinog hranjiva izaziva i karakteristične simptome nedostatka odnosno suviška. Te simptome moguće je vizualno dijagnosticirati.

Makroelementi

Nedostatak dušika

Dušik je hranjivo kojeg biljka može mobilizirati iz starijih organa te premještati u dijelove gdje se odvija rast. Stoga se prvi simptomi nedostatka javljaju na starim listovima. U početku staro lišće poprima svijetlozelenu boju koja prelazi u žutu, dok mlado lišće ostaje zeleno.
Kod izraženog nedostatka dušika cijeli trs je slabe kondicije, tj. svi organi (list, mladice, grozd) zaostaju u razvoju, a žućenje se javlja na svim listovima. U terminalnoj fazi rubovi starog lišća blijede i nekrotiziraju (smeđe) i otpadaju.

Suvišak dušika

Kod suviška dušika cijeli trs je neprirodno bujnog rasta s tamnozelenim lišćem, dugim i debelim mladicama na kojima izbija puno zaperaka. Na prvi pogled dobiva se dojam dobre kondicije i ishranjenosti trsa. Međutim, višak dušika vodi formiranju bujnog, spužvastog tkiva koje postaje neotporno na infekcije uzročnika gljivičnih oboljenja. Takav je trs također neotporan na zimsku pozebu. A primjenom iznimno velikih količina dušičnih gnojiva dolazi do sušenja rubova lista i uvijanja prema dolje. Zbog velikog vegetativnog rasta, smanjen je prirod i kvaliteta grožđa (visoke kiseline, puno bjelančevina).

Nedostatak fosfora

Naša tla su relativno slabo opskrbljena fosforom. Nedostatak se može javiti kako na kiselim tlima gdje se fosfor veže za aluminij, željezo, mangan, tako i na alkalnim tlima gdje usvajanje fosfora blokira kalcij. Kao i kod dušika, simptomi nedostatka fosfora prvo se javljaju na donjem najstarijem lišću. U početku lišće je tamno do modrozelene boje (zbog pojačane tvorbe klorofila) s metalnim odsjajem. U kasnijoj fazi, zbog pojačane tvorbe antocijana, na rubovima lišća javljaju se purpurne i ljubičaste nijanse koje su posebno izražene kod crvenih sorti. Na kraju lišće poprima tamnobrončanu boju te se javljaju nekroze u vidu opržotina.

Nedostatak kalija

Do nedostatka kalija najčešće dolazi na lakim, pjeskovitim tlima, te tlima bogatim aktivnim vapnom gdje kalcij priječi biljci usvajanje kalija.
Prvi simptomi se javljaju na starom lišću koje poprima metalni sjaj. Kasnije se javlja smeđenje i sušenje vrha i rubova lišća. Također je karakteristično i uvijanje lista prema dolje. Rast i razvoj cijelog trsa je usporen. Uz ove simptome, uslijed nedostatka kalija grožđe je osjetljivije na napad sive plijesni i količina šećera je manja.

Prethodni članakPodsjetnik za siliranje kukuruza
Sljedeći članakSadnja i oblikovanje drveća i ukrasnog grmlja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.