""Krajem proljeća 2018. u različitim je medijima objavljena vijest o značajnim štetama od uzročnika „crvljivosti“ češnjaka koju su zabilježili tržni proizvođači u Slavoniji, unatoč tome što su poduzeli preporučene mjere aplikacije dopuštenim insekticidima. Nažalost, zbog globalnih klimatskih promjena protekla je zima 2017./18. značajno odstupala od očekivanih vrijednosti prema izmjerenim oborinama i prosječnim temperaturama zraka (vidi Tablicu 1.), pa je moguće da se uzročnici crvljivosti zimskog lukovičastog povrća razvijaju već tijekom siječnja (npr. češnjakova muha).

U takvim uvjetima kalendarski program usmjerene zaštite lukovičastog zimskog povrća (npr. zimski luk i češnjak)(prema iskustvima iz ranijih sezona) ne daje učinkovite mjere zaštite, bez obzira koje insekticide koristili.

Uzročnici „crvljivosti“ povrća

Među kukcima dvokrilcima (Diptera) zadnjih sezona u humanoj i veterinarskoj medicini bilježimo porast populacija komaraca i obada, dok se na poljoprivrednim usjevima tek manji dio njihovih ličinki hrani biljnim organima. Značajan dio dvokrilaca su entomofagne vrste, pa ih ubrajamo u vrlo korisne prirodne neprijatelje štetnika. Ipak, zbog značajnog uzgoja kupusnjača, lukovičastog i korijenastog povrća u našim krajevima gotovo svake sezone vidimo štete od vrtnih, cvjetnih i golih muha u obliku „crvljivosti povrća“ (Opomyzidae, Anthomydae, Psilidae), a najvažnije među njima napadaju kupus, luk, češnjak, poriluk i mrkvu.

Uzročnici bolesti veće štete pričinjavaju pri tržnom uzgoju luka i češnjaka na većim površinama (Peronospora, Botrytis, Fusarium, Puccinia) a „crvljivost“ lukovičastog povrća se javlja gotovo na svim nezaštićenim gredicama u manjim vrtovima uz okućnice. Najvažnije su tri vrste: lukova muha (Hylemya antiqua), češnjakova muha (Helomyza lurida) i miner poriluka (Napomyza gymnostoma).

Tablica 1. Količina oborina (mm) i prosječne mjesečne temperature zraka (°C) kroz “zimsko razdoblje” 2017./18. sezone na nekim mjernim lokalitetima u Međimurju (“iMetos”)

Lukova muha (Hylemya antiqua)

Češnjakova muha (Helomyza lurida)

Lukova muha (Hylemya antiqua)

Tablica 2. Neke značajke različitih uzročnika „crvljivosti“ lukovičastog povrća

Tablica 3. Neki insekticidi dopušteni za suzbijanje štetnih organizama u usjevima luka(*), a postrano dobro djeluju na muhe i minere uzročnike „crvljivosti“

Mjere zaštite

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 20/2018

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMalim poljoprivrednim gospodarstvima na potpomognutim područjima 13,3 milijuna kuna
Sljedeći članak4. hrvatski stručni skup o proizvodnji povrća “Hrvatsko povrće”
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.