„Crvljivost“ lukovičastog povrća tijekom jesensko-zimskog razdoblja

58

""Krajem proljeća 2018. u različitim je medijima objavljena vijest o značajnim štetama od uzročnika „crvljivosti“ češnjaka koju su zabilježili tržni proizvođači u Slavoniji, unatoč tome što su poduzeli preporučene mjere aplikacije dopuštenim insekticidima. Nažalost, zbog globalnih klimatskih promjena protekla je zima 2017./18. značajno odstupala od očekivanih vrijednosti prema izmjerenim oborinama i prosječnim temperaturama zraka (vidi Tablicu 1.), pa je moguće da se uzročnici crvljivosti zimskog lukovičastog povrća razvijaju već tijekom siječnja (npr. češnjakova muha).

U takvim uvjetima kalendarski program usmjerene zaštite lukovičastog zimskog povrća (npr. zimski luk i češnjak)(prema iskustvima iz ranijih sezona) ne daje učinkovite mjere zaštite, bez obzira koje insekticide koristili.

Uzročnici „crvljivosti“ povrća

Među kukcima dvokrilcima (Diptera) zadnjih sezona u humanoj i veterinarskoj medicini bilježimo porast populacija komaraca i obada, dok se na poljoprivrednim usjevima tek manji dio njihovih ličinki hrani biljnim organima. Značajan dio dvokrilaca su entomofagne vrste, pa ih ubrajamo u vrlo korisne prirodne neprijatelje štetnika. Ipak, zbog značajnog uzgoja kupusnjača, lukovičastog i korijenastog povrća u našim krajevima gotovo svake sezone vidimo štete od vrtnih, cvjetnih i golih muha u obliku „crvljivosti povrća“ (Opomyzidae, Anthomydae, Psilidae), a najvažnije među njima napadaju kupus, luk, češnjak, poriluk i mrkvu.

Uzročnici bolesti veće štete pričinjavaju pri tržnom uzgoju luka i češnjaka na većim površinama (Peronospora, Botrytis, Fusarium, Puccinia) a „crvljivost“ lukovičastog povrća se javlja gotovo na svim nezaštićenim gredicama u manjim vrtovima uz okućnice. Najvažnije su tri vrste: lukova muha (Hylemya antiqua), češnjakova muha (Helomyza lurida) i miner poriluka (Napomyza gymnostoma).

Tablica 1. Količina oborina (mm) i prosječne mjesečne temperature zraka (°C) kroz “zimsko razdoblje” 2017./18. sezone na nekim mjernim lokalitetima u Međimurju (“iMetos”)

Lukova muha (Hylemya antiqua)

Češnjakova muha (Helomyza lurida)

Lukova muha (Hylemya antiqua)

Tablica 2. Neke značajke različitih uzročnika „crvljivosti“ lukovičastog povrća

Tablica 3. Neki insekticidi dopušteni za suzbijanje štetnih organizama u usjevima luka(*), a postrano dobro djeluju na muhe i minere uzročnike „crvljivosti“

Mjere zaštite

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 20/2018

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakMalim poljoprivrednim gospodarstvima na potpomognutim područjima 13,3 milijuna kuna
Sljedeći članak4. hrvatski stručni skup o proizvodnji povrća “Hrvatsko povrće”
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.