Kao i ostale kupusnjače, koraba (Brassica oleracea L.var.gongylodes) vjerojatno potječe s Mediterana. Najviše se uzgaja u Europi: Njemačka, Italija, Austrija, Francuska, Belgija, Nizozemska i Poljska. U Hrvatskoj se koraba najviše uzgaja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i vrtovima u kontinentalnom području.

Kasna jesenska koraba dobro se čuva u podrumu pa može pridonijeti raznolikosti zimske prehrane u domaćinstvima.

            Visoka hranidbena vrijednost

Prema hranidbenim vrijednostima ne zaostaje za ostalim kupusnjačama, a prema nekima čak i premašuje vrijednosti.

Od korabe se pripremaju razne jesenske delicije zbog njene izuzetne nutritivne vrijednosti

 U 100 g jestivog dijela korabe glavni sastojci su:

Voda85,5-92,7
Sirove bjelančevine1,03-2,5
Sirove masti0,1-0,15
Ugljikohidrati3,57-7,50
Vlakna0,98-1,40
Minerali0,89-1,0            

Izvrstan okus posebno korabi daju organske kiseline: jabučna, limunska, jantarna i fumarna kiselina. Količina minerala nešto je veća, a u jestivom dijelu važniji su minerali u mg/100 g:

Kalij240-500
Natrij3-32
Kalcij41-195
Magnezij43-48
Fosfor44-66
Željezo0,5-2,6

Te su vrijednosti utvrđene u jestivom dijelu zadebljale stabljike, a mlado lišće još je bogatije. Sa zdravstvenog stanovišta koraba je jednako vrijedna kao i ostale kupusnjače.

Karoten0,006-0,45
Vitamin B10,022-0,075
Vitamin B20,039-0,50
Vitamin B30,3-2,62
Vitamin B60,097-0,14
Vitamin K0,08-3,0
Vitamin C28-66

Korabi treba osigurati sva potrebna hraniva

Koraba je dvogodišnja biljka. U prvoj godini nakon četvrtog do sedmog pravog lista počinje zadebljanje stabljike, koja do tehnološke zrelosti poprimi kuglast, kuglasto splošten ili ovalan oblik. Svijetlozelene je ili ljubičaste boje. Optimalna temperatura za rast i formiranje pravilne zadebljale stabljike jest 14 do 20 °C danju, a temperatura tla viša od 8 °C. Temperature više od 20 °C pospješuju rast lišća na račun zadebljale stabljike.

Za pravilan rast korabe osobito je važna ravnomjerna opskrba vodom. Ako nakon sušnog razdoblja padne jača kiša, zadebljala stabljika puca. Na puknutom tkivu ubrzo se stvori kalus, ali takva korabica više nema tržnu vrijednost.

Za ranu proljetnu proizvodnju korabe prikladnija su lakša tla, koja se brže zagrijavaju, a za jesensku proizvodnju povoljnija su srednje teška tla s većim kapacitetom za vodu uz reakciju pH 6 do 7,5. Na kiselijim tlima potrebno je dodavati vapno za pretkulturu. Kontinentalna klima sjeverozapadne Hrvatske omogućuje uzgoj rane proljetne korabe, koja dospijeva za berbu u svibnju i lipnju. Prekrivanje nasada agrotekstilom ili perforiranom PE folijom može pospiješiti berbu za 7 do 14 dana. Za ljetno razdoblje berbe mogu se uzgajati samo kultivari otporni na končavost uz navodnjavanje po potrebi. Jesenski uzgoj kasnijih kultivara omogućuje berbu do kraja listopada. Koraba se obično sadi nakon kulture gnojene organskim gnojivima. Do ponovne sadnje na isto mjesto trebale bi proći najmanje 3 sezone. To je često teško izvesti, jer zbog kratke vegetacije koraba često dolazi kao pretkultura, međuusjev ili drugi usjev. S obzirom na razmjerno kratku vegetaciju do tehnološke zrelosti, korabi treba osigurati sva potrebna hraniva u lako pristupačnom obliku kako bi bila iskoristiva za rast i razvoj.

Koraba često dolazi kao međuusjev ili pretkultura

Kako uzgojiti korabu?

Kao i ostale kupusnjače najviše se uzgaja iz presadnica. Za ranu proljetnu proizvodnju presadnice se proizvode u zaštićenom prostoru uz temperature više od 14 °C. U sandučićima ili kontejnerima te na gredici se može uz sjetvu 2 g/m² proizvesti do 500 presadnica golog korijena. Ipak najviše se proizvode u kontejnerima veličine lončića oko 30 cm³. Za jesensku proizvodnju presadnice golog korijena siju se na gredice na otvorenom ili u kontejnere na zaklonjenom prostoru uz učestalo orošavanje. Kod presađivanja obično se i dio supstrata zajedno s presadnicom sadi u tlo iz razloga boljeg primitka.

Kako pripremiti tlo za sadnju?

Rana koraba se sadi na uzdignute gredice, koje treba pripremiti barem 2 tjedna prije planiranje sadnje, da se tlo slegne i površinski sloj dobro prosuši. Malč od crne PE folije omogućuje brže zagrijavanje površinskog sloja tla i bolje uvjete za rast biljaka nakon sadnje. Za jesensku proizvodnju gredice nisu nužno potrebne, ali prije sadnje tlo treba dobro natopiti. Rokovi sjetve i sadnje korabe ovise o klimatskim uvjetima i kultivaru, a podaci iz tablice mogu biti za orijentaciju:

Kultivari/mjesec/tjedanSjetva/mjesec/tjedanSadnja/mjesec/tjedanBerba
Kontinentalno područje
Rani i srednje rani2./1.-3./1.3./2.-4./1.5./1.-7./2.
Srednje kasni i kasni5./2.-6./36./2.-7./3.9./1.-11./3.
Mediteransko područje
Rani i srednje rani1./3.-2./2.3./1.-3./3.4./3.-5./4.
Srednje kasni i kasni5./4.-6./4.6./4.-8./1.9./1.-11./4.

Održavati vlagu!

Ako se prije sadnje primjenjuje herbicid, treba ga pažljivo odabrati i pritom vodeći računa o dužini vegetacije i kulturi koja dolazi poslije na određenu parcelu. Međuredna obrada uz prihranu dušikom može se provesti kad stabljika počne odebljavati. Najvažnija je mjera njege održavanje vlage iznad 65 % poljskog vodnog kapaciteta, da u slučaju oborina ne dođe do pucanja zadebljale stabljike. Kod zaštite od štetnika treba paziti na karencu sredstava kod primjene.

Koraba se najčešće bere ručno

Koraba se najviše bere ručno, režući je oštrim nožem neposredno ispod zadebljale stabljike. Istovremeno se odrežu svi stariji i oštećeni listovi. Prinosi rane korabe mogu biti 20 do 30 t/ha, a jesenske kasne korabe i do 50 t/ha. Norme kvalitete za Europsko tržište predviđaju klasiranje u prvu i drugu klasu. Pakira se u letvarice ili kutije sa zadebljalim stabljikama iz kraće stranice. Jesenska koraba bez lišća pakira se u letvarice ili mrežaste vreće.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje