Gotovo da i nema vrta, ma koliko on malen bio, da u njemu nema ruža. Pojavom minijaturnih ruža koje se uzgajaju u uzgojnim posudama, kraljicu cvijeća može se naći čak i na prozorskoj dasci, balkonu, terasi.

Zbog čega su ruže nezaobilazne u uređenju javnih i privatnih zelenih površina?

Ruže pripadaju porodici ruža (Rosaceae), rodu Rosa kojeg odlikuje velika raznolikost u načinu rasta, obliku listova, a naročito obliku, bojama i mirisu cvjetova. Ruže su omiljene još od antičkih vremena kad je njihov cvijet bio mnogo skromniji nego što je to danas. Prve ruže uzgajale su se na Dalekom istoku prije 5000 godina, a fosilni ostaci upućuju da su bile poznate i pratile ljude i u prapovijesnim vremenima.Krajem XVIII. stoljeća, vrste Rosa chinensis i Rosa gigantea, koje konstantno cvjetaju, prenesene su u Europu s Dalekog Istoka te je križanjima s europskim ružama stvoren temelj modernih kultivara.

Ruže se dijele na: botaničke ili divlje, starinske vrtne te na moderne vrtne ruže.

Botaničke ili divlje ruže cvjetaju u proljeće ili početkom ljeta, a do jeseni se razvije dekorativan plod (šipak) koji se može iskoristiti u prehrambene svrhe. Kroz oblik njihovog cvijeta prikazan je arhetipski oblik izgleda cvijeta ruže s pet latica.

Starinske vrtne ruže su sve one ruže koje su postojale do 19.st. i razvoja modernih kultivara. Uglavnom se radi o grmolikim ružama, jakog mirisa cvijeta koji se pojavljuje samo jednom godišnje, a boje su bijela, roza i grimizno crvena. Otporne su i rasprostranjene na području južne Europe i Mediterana. Cvatu na izbojcima od prethodne godine.

Dodavanjem i razvojem svojstava kineskih ruža od starinskih nastaju moderne. Najznačajnije grupe modernih ruža su: čajno-hibridne (čajevke), floribunde, grandiflore, minijaturne, penjačice i puzavice, pokrivačice tla, engleske ruže i patio ruže.

Neke od starinskih ruža dostupnih na našem tržištu su:

Baron Girod de l’ Ain

Baron Girod de l’Ain, nastala je mutacijom kultivara Eugene Fűrst  1897. g. u Francuskoj. Odlikuje se srednje bujnim rastom visine do 120 cm, šaličastim cvjetovima promjera do 8 cm u malim grozdovima, crvene boje latica s bijelim rubom i intenzivnog mirisa.

Cardinal de Richelieu

Cardinal de Rechilleu je poznata purpurna galska ruža nastala prije 1847. godine. Cvate jednom tijekom sezone. Ime je dobila po Armandu Jeanu de Plesiss, vojvodi i kardinalu de Richelieu koji je bio ministar Luju XIII, a poznati je lik u romanu Alexandra Dumasa – Tri mušketira. Srednje je bujnog rasta, visine do 120 cm, s rozetastim, purpurnim cvjetovima promjera do 5 cm, slabo izraženog mirisa.

Fantin la Latour

Fantin Latour oblikuje bujni grm, visine do 150 cm, krupnih cvjetova sa skoro 200 latica, izrazito otporna na bolesti. Cvate jednom, no nezaobilazni je kultivar u svakom malom vrtu starih ruža. Cvjetovi su mirisni.

Ispahan

Ispahan je poznata još od prije 1827. g. Može se pronaći i pod imenima ,,Isfahan”, ,,Pompon des Princes’’ i ,,Rose d’Isfahan”. Odlikuje se dugom cvatnjom. Uspravni grmovi ovog kultivara narastu do 150 cm. Listovi su sitni, ljepljivi i svjetlozeleni. Cvjetovi u grozdovima poput floribundi su čiste roza boje.

Madame Isaac Pereire

Madame Isaac Pereire nastala je u Francuskoj 1881. g. Oblikuje bujni otvoreni grm visine do 220 cm, a pogodna je za uzgoj kao penjačica. Prvi cvjetovi mogu biti malo deformirani, no u kasnijim cvatnjama su savršeni. Cvjetovi su ljubičasti promjera do 12 cm, mirisom podsjećaju na kupine.

Mme Jules Gravereaux

Mme Jules Gravereaux kreirali su Soupert & Nottingu Luxemburgu 1900. g. Starinska je izrazito bujna penjačica visine do 300 cm iz grupe tea. Cvjetovi su žutomareličaste boje s primjesama roze, snažnog mirisa. Cvate cijele sezone.

Paul Neyron

Paul Neyron je nastala u Francuskoj 1869. g. Visine je do 140 cm, a šaličasti cvjetovi rozaljubičaste boje, snažnog mirisa izuzetno su krupni, promjera do 17 cm.

Pergolese; (Izvor: httpshop.virag-roses.hrtrgovinapergolese)

Pergolese je još jedan francuski kultivar nastao 1860. g. Starinska je ruža iz grupe portland. Slična je ruži Rose de Rescht, no boja je življa, tamnoroza do blagopurpurna, snažnog mirisa, cvjetovi su krupniji (6-8 cm) i obično dolaze pojedinačno na cvjetnoj stapci. Ime je dobila po talijanskom kompozitoru Giovanni Battista Pergolesi (1710-1736.).

Reine des Violettes

Reine des Violettes također je poznata od 1860. g. Razvija izrazito bujan grm, visine do 90 cm. Cvjetovi su purpurni, promjera do 7 cm, izuzetno mirisni. Izboji su gotovo bez trnja.

Od skupina modernih ruža treba istaknuti:

Čajevke su podgrupa starinskih ruža iz koje su kasnije križanjem dobivene i neke druge starinske grupe ruža, još kasnije i prve hibridne čajevke. U intenzivnoj upotrebi su već stotinjak godina i cijela jedna industrija u cvjećarskoj proizvodnji temelji se na kultivarima iz ove grupe. Dijele se na dvije podgrupe: vrtne hibridne čajevke te hibridne čajevke za rez.

Floribunde svoje cvjetove nose u skupinama ili kiticama, a u svakoj kitici odjednom se otvara nekoliko cvjetova. Ova je skupina nenadmašna po bojama, pouzdanosti i dugotrajnosti, ali općenito oblik i veličina cvijeta manje su vrijedni nego kod hibridnih čajevki. Kultivari iz ove skupine neprekidno cvatu tijekom ljeta i jeseni. Pogodne su za sadnju uz rub staza, na cvjetne gredice, kamenjaru i sl. Za ovu skupinu često se  koristi i naziv poliante. Poliante su bile prethodnice floribundi. Danas se malo uzgajaju zbog boljih osobina floribundi koje su ih potisnule. Poliante, za razliku od floribundi,  imaju manji broj latica.

Ruže penjačice tipa climber

 Penjačice ,,climber” i ,,rambler

Penjačice tipa ,,climber” predstavljaju skupinu ruža koje se mogu penjati ako se pričvrste uz potporanj. Za razliku od tipa ,,rambler’‘ imaju krupne cvjetove. Cvatnja je u pravilu višekratna. Najviše se koriste za prekrivanje dijelova kuće, lukova, ograda, pergola i sl. Miris varira ovisno o kultivaru. Nedostatak im je da narastu samo do 2,5 m visine.

Penjačice tipa ,,rambler” su izrazito snažnog i bujnog rasta. Neki kultivari narastu i više od 10 m. U pravilu nemaju puno trnja, a listovi su kožasti i svi jetlije boje. Cvjetovi su sitniji od modernih penjačica tipa ,,climber”, a formiraju se u većim ili manjim grozdovima. Skoro sve cvatu samo jednom, a cvatnja traje 3-4 tjedna sredinom lipnja. U punoj cvatnji izgledaju veličanstveno.

Pokrivačice tla uvedene su 80-ih godina XX. stoljeća. Te puzeće ruže cvatu višekratno i imaju dobru otpornost na bolesti. Koriste se za prekrivanje padina i neuglednih površina, za sadnju između viših grmova ili kao cvjetne gredice. Tijekom nekoliko godina toliko se rašire da sprječavaju rast trave i korova. Rezidba je skoro nepotrebna osim ako prelaze preko predviđene površine. Po visini se razlikuju niže – puzeće i više – povijene pokrivačice. Neki bujniji kultivari povijenog tipa rasta mogu se čak koristiti kao penjačice uz obavezan potporanj. U novije vrijeme sve su veći hit cijepljeni kao stablašice na veću visinu, čime se dobiva pendula ruža stablašica.

Penjačice tipa rambler Alexandre Girault

Prve engleske ruže nastale su u Engleskoj u vrtu Davida Austina. To je zapravo podgrupa grmolikih ruža, a nastale su križanjem starinskih s modernim sortama. Većinom su to zbijeni grmovi široka raspona boja i staromodna izgleda. Dosta su otporne na bolesti, a poznate su i po mirisnosti.

Ruža Paul Noël najbolja je za proizvodnju parfema
Kako njegovati ruže

Kako njegovati ruže?

Kako bi ruže u vrtu bile doista lijepe i raskošne, osim mudrog pristupa u odabiru kultivara i njihovog usklađivanja po boji, veličini i mirisu cvjetova, načinu i veličini rasta, potreban je pravilan odabir mjesta sadnje.

Za uspješan rast zdravih grmova ruža i bogatu cvatnju, potrebno je da ruže dnevno budu izložene minimalno 6 do 8 sati sunčevoj svjetlosti. Također ih treba saditi u dobro drenirano tlo bogato organskim tvarima. U posebno vrućim podnebljima ruže najbolje uspijevaju kad su zaštićene od vrućeg popodnevnog sunca. U hladnijim klimatskim uvjetima sadnja grmova ruže pored ograde ili zida okrenutim prema jugu ili zapadu može smanjiti štetu od smrzavanja tijekom zime.

Ruže je najbolje saditi u proljeće (nakon zadnjeg mraza) ili u jesen (najmanje šest tjedana prije očekivanog prvog mraza). Sadnja dovoljno rano u jesen daje korijenu dovoljno vremena da se razvije prije nego što biljke uđu u fazu mirovanja preko zime.

            Sadnja

Izuzetno je važna pravilna sadnja ruža. Rupa za sadnju mora biti dovoljno duboka i dovoljno široka da primi korijenje biljke. Potrebno je osigurati dobru drenažu, jer ruže ne vole ,,mokre noge’’. U tlo iskopano iz rupe treba oblino dodati komposta ili druge organske tvari te se ova smjesa stavi na dno rupe za sadnju na što se pravilno rasporedi korijen sadnice. Poželjno je da kad se sadna rupa zatrpa tlom s dodatkom gnojiva s usporenim otpuštanjem, da u toplijim podnebljima ragranjenje ruže krene odmah od razine tla, dok u oštrijim treba biti 2 do 3 cm ispod površine tla kako bi se mjesto cijepljenja zaštitilo od hladnoće. Nakon što je rupa zatrpana, sadnica se dobro zalije te se doda još rastresitog tla u nastalo uleknuće.

            Gnojidba

Za bogatu cvatnju, grm ruže treba redovito gnojiti. Organska gnojiva omogućuju polaganu, stalnu opskrbu hranjivim tvarima. Mjesečne primjene komposta, kompostiranog gnoja i drugih organskih i prirodnih gnojiva dobro djeluje. Organska tvar pomaže u poticanju korisnih mikroorganizama u tlu i dobro uravnoteženog pH tla.

Gnojiva sa sporim oslobađanjem daju pravu ravnotežu dušika, fosfora, kalija i drugih potrebnih elemenata te osiguravaju optimalan rast. Tek posađene biljke u čiju sadnu rupu je dodano gnojivo prilikom sadnje, ne prihranjuju se do prve cvatnje.

            Potreba za vodom

Količina i učestalost zalijevanja ovisit će o vrsti tla

Tlo treba održavati ravnomjerno vlažnim tijekom vegetacije. Količina i učestalost zalijevanja ovisit će o vrsti tla i klimi. Ružama odgovara jedno zalijevanje tjedno tijekom vegetacije, ali ako rastu u pjeskovitim tlima trebat će više zalijevanja od onih u težim glinenim tlima. U uvjetima vrućeg, suhog i vjetrovitog vremena, također će trebati zaliti barem dva puta tjedno. Način navodnjavanja jednako je važan kao i učestalost. Da ruže ostanu zdrave potrebno je izbjegavati vlaženje lišća. Preporuča se upotreba crijeva za zalijevanje, kanta za zalijevanje s dugim izljevom ili zalijevanje usmjereno izravno u tlo.

Pravovremeno i stručno orezivanje ruža od iznimne je važnosti, kao i održavanje biljaka zdravima.

Najbolji način za prevenciju bolesti ruža je odabir kultivara otpornih na bolesti. Takve su ruže uzgajane i odabrane kako bi se oduprle najčešćim oboljenjima ruža, uključujući pepelnicu i crnu pjegavost.

Pepelnica se obično pojavljuje tijekom ljeta, posebno kad su dani vrući i suhi, a noći prohladne i mokre. Znakovi uključuju lišće koje se uvija te razvoj bijelog, puderastog sloja na lišću. Prevencija pepelnice traži da se biljke zaliju ujutro u razini tla, jer mokro lišće (posebno preko noći) pruža savršeno okruženje za razvoj bolesti. Orezivanje grma ruže kako bi zrak mogao cirkulirati kroz lišće također pomaže u njenom sprječavanju.

Crna pjegavost je bolest uzrokovana gljivom. Izgleda kao kružne crne ili smeđe mrlje na gornjoj strani lišća. Počinje od dna grma i razvija se prema gore, na kraju uzrokujući defolijaciju. Za spriječavanje crne pjegavosti također je važno osigurati cirkulaciju zraka oko i kroz biljku te zalijevanjem u razini tla.

Kako pravilno orezati ruže?

Orezivanje ruža nužan je zahvat kako bi umjesto starih, tankih grana izrasle nove. Ovim zahvatom osiguravamo ruži da se pravilno razvije nakon zimskog sna. Ruže zaista nisu zahtjevne za uzgoj i uspijevaju uz minimalno njege i truda. Iako je i iskusnim vrtlarima rezidba zastrašujuća, mnogi stručnjaci slažu se kako je vrlo teško potpuno ,,uništiti” ružu te kako ona brzo ,,preraste” greške u orezivanju.

Na iznenađenje svima koji smatraju kako oko ruža ima puno posla, iznenadit ćete se činjenicom da modernim ružama ne treba toliko orezivanja i njege koliko mislite. Većina vrsta ruža orezuju se u proljeće čim temperature zraka porastu. Orezivanje se najčešće krene obavljati krajem ožujka pa sve do kraja travnja jer tada kreće rast novih izbojaka. Kako bi najlakše odredili kad je pravo vrijeme za proljetnu rezidbu pričekajte da krenu tjerati prvi izboji, tako nećete odrezati izboj za koji ste možda mislili da je smrznuo.

Proljetno – glavno orezivanje ruža

Na proljeće kad prođu opasnosti od snijega i proljetnih mrazeva pristupa se pravoj rezidbi. Promatrajte pupoljke na ružama i rezidbu krenite obavljati prije nego se počinju pokazivati cvjetovi.

Koraci u rezidbi

1. Uklonite lišće kako bi dobili uvid u strukturu grma. Ovim korakom uklanjate i sve štetnike te bolesti koji su prezimili na lišću.

2. Odstranite sve suhe, krhke, bolesne i oštećene izboje i ocvale metlice jer tim zahvatom pomlađujemo grm biljke. Poželjno je u razini tla ukloniti oko 30 % izboja.

3. Ostali izboji se režu na visinu 40-60 cm. Obratite pažnju ima li starih, debelih izboja koji na sebi nose ocvale grane (izgleda kao metlica), a nisu potjerali novi, mladi izboji. Ako uočite takve izboje, otpilite ih pilom.

4. Uklonite sve izboje koji su tanji od olovke jer ovakve grane stvaraju malo cvjetova.

5. Uklonite grane koje se križaju unutar grma kako bi omogućili strujanje zraka.

6. Rezove napravite po kutom od 45°, pola centimetra iznad pupoljka koji je okrenut prema vanjskoj strani biljke.

7. Nagib reza mora biti na suprotnu stranu od pupa tako da se voda ne skuplja na pupu.

8. Kod floribunda, čajevki, patio i mini ruža odstranite sve odumrle grane što bliže tlu, potom sve grane koje rastu prema sredini grma.

9. Krajnji je cilj formirati “V” oblik ili oblik vaze.

Za floribunde i za čajevke, izdanke je potrebno prikratiti na duljinu od 20-30 cm budući da se cvjetovi formiraju na mladim izdancima. Uklonite sve izdanke do račvanja koji su suhi i bolesni ili presijecaju druge izdanke. Preostale izdanke režite na duljinu od 20-30 cm. Manje slabije izdanke kod čajevki skratite na 10 cm, a kod  floribunda na 15 cm. Ako se ove vrste ne orežu, dolazi do zapetljanja grana, a posljedica je vrlo malo cvjetova.

Obje vrste cvatu nekoliko puta godišnje. Čajevke obično imaju samo jedan cvijet po stabljici, a cvatu 3-4 puta tijekom godine (od ljeta do kasne jeseni). Floribunde imaju više cvjetova po stabljici te također cvatu nekoliko puta godišnje od ljeta do jeseni. Kod ruža penjačica primjenjuju se slični principi rezidbe, ali u samoj strukturi ove vrste ruža razlikujemo glavne i bočne izdanke. Glavne izbojke ne režite, izuzev bolesnih i suhih. Ruže penjačice svu svoju energiju ulažu u rast i cvatnju, pa ako je potroše na ponovno tjeranje glavnih grana, cvatnja može izostati. Bočne izdanke orežite do 2/3 ukupne duljine. Kako bi povećali cvjetnost, orezane izdanke povežite u horizontalni položaj.

Armature za ruže

Armatura za ruže penjačice

Armaturu je potrebno postaviti 45 cm od razine tla gdje ide najniža žica. Iduća žica postavlja se 30 cm iznad prve žice. Mlade izdanke potrebno je nježno horizontalno uviti između stupova i žica. Grmolike ruže cvatu nekoliko puta godišnje. Ove ruže mogu imati bujan rast pa ih je potrebno obuzdati orezivanjem. U proljeće potpuno odstranite osušene i bolesne izboje, dok ostale prikratite za 1/3. Najbolje bi bilo ostaviti 3-7 stabljika duljine 40-60 cm. Tijekom rasta potrebno je orezivati ocvale cvjetove te tako poticati tjeranje novih izboja i ponovnu cvatnju. Glavnu rezidbu potrebno je obaviti na proljeće, no sve oštećene grančice ili bolesne dijelove uklonite čim ih uočite.

Ruže stablašice obavezno je orezati na jesen kako ih snijeg ne bi polomio. Kuglaste forme orezuju se kao čajevke, a kod padajućih oblika grane skratite na pola. Na proljeće se uklanjaju sve odumrle i oštećene grane, obavezno se uklanjaju bolesni i oštećeni izdanci, ocvali cvjetovi te krive i slabe grane. Rez mora biti nakošen na suprotnoj strani od pupa. Glavne mladice skrate se na 20-25 cm, a bočne za 1/3. Kod padajućih formi orezivanje je ograničeno i svodi se na uklanjanje starih grana.

Kod mini i patio ruža karakterističan je snažan rast i dobra cvatnja svake godine. Obje vrste zahtijevaju blagu rezidbu. Nakon svake cvatnje potrebno je odstraniti ocvale cvjetove i na dnu ocvale grane ostaviti 4 izboja (listića). Potrebno je ukloniti sve odumrle izboje. Orezuje se pod kutom od 45 stupnjeva, pola centimetra iznad listića. Orezivanje je najčešće ograničeno na skraćivanje slabijih izboja.

Autori priloga Gospodarsko lista broj 19 su prof. dr. sc. Vesna židovec i mag. ing. agr. i Diana Marjanović, mag. ing. agr.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje