Otrovne kućne ljepotice

73

Kućne biljke imaju nekoliko korisnih uloga u našem domu. One daju boju, ljepotu i živost našim domovima, ali neke treba uzgajati s malo dodatnog opreza.

Vjerojatno su rijetki oni koji nemaju barem jednu kućnu biljku. Pa čak i oni koji ne vole sobno bilje jer se o njemu moraju brinuti, moguće je da im dom krasi neki kaktus. Sobno bilje je stoga neizostavni dio gotovo svakog doma, a redovito ga viđamo i u poslovnim i javnim prostorima. Takvo bilje prvenstveno nabavljamo jer osvježuje prostor svojim izgledom, kožastim listovima, raznim bojama listova i/ ili cvjetova, ali i plodovima. Mnogi biraju kućno bilje prema izgledu i zahtjevnošću za održavanjem. Nažalost, mnogi ne razmišljaju o mogućim štetnim karakteristikama pojedinih vrsta. Neke vrste mogu biti štetne ili čak i toksične za ljude (tu se prvenstveno misli na djecu) i kućne ljubimce, osobito za pse i mačke. Ne morate se bojati da ćete morati prestati uzgajati kućno bilje u svom domu jer je većina sobnog bilja savršeno sigurna, ali ako imate znatiželjnu djecu i kućne ljubimce koji bi mogli žvakati ili zgnječiti biljke, postoji nekoliko vrsta koje biste možda treba izbjegavati ili ih postaviti na mjesto gdje ih oni neće moći doseći.

Neke biljke su otrovnije od drugih. No, dobra je vijest da se većina kućnog bilja mora konzumirati u velikim količinama kako bi izazvala stvarne štete. Često gorak okus odbija dijete ili kućne ljubimce i zaustavlja ih da konzumirau veće količine. Ljudi i životinje mogu se otrovati konzumacijom ili dodirivanjem lišća, bobica i/ ili cvjetova, dodirom kože s biljnim sokom, jedenjem tla ili pak pijenjem vode iz tanjurića ispod teglice.

Samo zato što su neke biljke potencijalno opasne ne znači da ne mogu krasiti vaš dom. Sve dok slijedite neke osnovne sigurnosne mjere, biljke, djeca i kućni ljubimci mogu bezbrižno živjeti pod istim krovom. Slijedi nekoliko jednostavnih uputa kako smanjiti izloženost biljnim toksinima u kući:
• Držite biljke izvan dosega (na visokim policama ili u visećim košarama) ili u prostorijama u kojima djeca i kućni ljubimci nemaju pristup.
• Održavajte biljke redovito i čistite ostatke, koje odmah bacite tako da ni djeca ni kućni ljubimci ne mogu do njih.
• Označite posude s nazivom biljke i naznačite jesu li otrovne.
• Perite ruke odmah nakon rukovanja biljkama koje mogu iritirati kožu ili oči ili nosite zaštitne rukavice prilikom rukovanja.
• Učite djecu da ne dodiruju biljke.
• Za kućne ljubimce uvijek imajte posudu sa svježom vodom kako ne bi došli u napast piti vodu iz biljnih posuda jer toksini mogu prodrijeti u vodu preko tla iz korijena.

Koje su to otrovne biljke?

Navodimo samo neke potencijalno otrovne kućne biljke koje se kod nas nalaze u najvećem broju domova.

Filodendron (Philodendron)

Difenbahija (Dieffenbachia)

Kaladij (Caladium)

Zlatni puzavac (Epipremnum aureum)

Spatifilum (Spathiphyllum)

Sansevierija – sablja, svekrvin jezik (Sansevieria)

Bršljan (Hedera helix)

Božićna zvijezda (Euphorbia pulcherrima)

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 22/2018

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPosadite urbane voćke!
Sljedeći članakKako produljiti pašnu sezonu?
Avatar
Dr. sc. Marko Petek diplomirao je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2003. godine i doktorirao 2009. godine. Od 2003. do 2013. godine radi na Agronomskom fakultetu na Zavodu za ishranu bilja kao znanstveni novak. Dr. sc. Marko Petek diplomirao je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2003. godine. Od 2003. do 2013. godine radi na Agronomskom fakultetu na Zavodu za ishranu bilja kao znanstveni novak. Suradnik je na projektu 'Optimalna gnojidba za povrće visoke nutritivne kvalitete' u sklopu kojega je obranio svoj doktorski rad 'Mineralni sastav cikle (Beta vulgaris var. conditiva Alef.) pri organskoj i mineralnoj gnojidbi' 2009. godine. Također, suradnik je na znanstvenom projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa 'Smjernice za kontroliranu ishranu vinove loze i proizvodnju vina', te VIP projektima Ministarstva poljoprivrede 'Ishrana vinove loze - preduvjet kvalitete grožđa i vina’ i 'Kontrolirana ishrana vinove loze, vinogradarski položaj i kvaliteta vina’. Sudjelovao je u pripremi i izvođnju nastave na dodiplomskom, preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju na 6 modula. Dobitnik je nekoliko CEEPUS i ERASMUS stipendija u skopu kojih je boravio u Makedoniji, Švedskoj, Poljskoj, Grčkoj i Litvi. Također, dobitnik je stipendije Hrvatske zaklade za znanost 2013. godine u trajanju od 6 mjeseci u Perthu (Australija) za projekt 'Mehanizmi remobilizacije cinka iz vegetativnih tkiva u zrno koristeći mapirajuće populacije di-haploidnog ječma'. Objavio je 36 znanstvenih radova, te veći broj sažetaka, sudjelovao je na 10 nacionalnih i 10 međunarodnih skupova. Član je Hrvatskog tloznanstvenog društva, International Society for Horticulture Science (ISHS) i International Society of Trace Element Biogeochemistry (ISTEB).