Seminar „Hrvatsko povrće“ – mjesto ideja i ostvarenja planova

62

""Na prošlogodišnjem 1. stručnom seminaru o proizvodnji povrća u Hrvatskoj, pojedini proizvođači iskoristili su mogućnost razmjene iskustava, ali i kontakata. Priliku tada nije propustio niti agronom Vjekoslav Budanec, čiji su planovi, o kojima je već dulje vremena razmišljao, tada krenuli u pravom smjeru. Inicirao je okupljanje proizvođača s područja Bjelovarsko-bilogorske županije, pa su nakon osnutka poljoprivredne zadruge „Plodovi Moslavine“ krenuli u suradnju s Podravkom.

Ideja oko osnivanja, zadruživanja i pokretanja poljoprivredne proizvodnje započela je na seminaru „Hrvatsko povrće“, gdje smo sklopili prve kontakte s predstavnicima iz Podravke, naglasio je Budanec.

Važno je udružiti proizvođače

Poljoprivredna zadruga trenutno broji 13 članova, svi se bave povrćarstvom. Zadruga je osnovana 1.3.2016. godine, a vrlo brzo ugovorena je i proizvodnja za 2016. godinu. Iako trenutno proizvode na oko 3 ha, i to 1.5 ha krastavaca kornišona, te 1.5 ha paprike, a u planu je proširenje proizvodnje. Upravitelj zadruge i inicijator, Vjekoslav Budanec, objasnio je potupak registracije zadruge i ukazao na važnost udruživanja. Kako je spomenuo, da bi se osnovala zadruga potrebno je 7 članova. Dokumentaciju s izrađenim pravilima zadruge predali su javnom bilježniku koji je nakon početnih radnji dokumentaciju proslijedio Trgovačkom sudu. Temeljni polozi od 1.000 kn bili su osnova za otvaranje poslovnog računa zadruge u banci, a oni se vraćaju u trenutku ako netko od zadrugara želi izaći iz zadruge. Rješenje trgovačkog suda donešeno je u roku 45 dana, koliko je zapravo i trajao cijeli postupak osnivanja zadruge.

Na „Hrvatskom povrću“ povezali se s Podravkom S otkupljivačem je dogovoren otkup klasiranih krastavaca, sve po unaprijed poznatim cijenama, što proizvođačima daje sigurnost i pravovremenu kalkulaciju proizvodnje. Cijenom od 2,5 kn/kg za papriku, te oko 4 kn/kg za krastavce kornišone, ostvarili smo zadovoljavajuću dobit i zadovoljni smo suradnjom s Podravkom, jer su ispoštovani rokovi isporuke i isplate, naglasio je Budanec.

""

Lokalna zajednica podržala osnivanje

Funkcioniranje zadruge pomogla je i lokalna zajednica koja je prepoznala vrijednu inicijativu poljoprivrednika iz Čazme. Grad Čazma, na čijem području djeluje zadruga, aktivno se uključila u subvenciju poloprivredne proizvodnje, te je zadrugarima osigurala finacijska sredstva za nabavu repromaterijala, subvenciju prijevoza povrća do tvornice prerade koja se nalazi u Varaždinu, te analizu tla.

Domaće sorte paprike na poljima

Sadnice paprike, sorte Podravka i Slavonka, osigurala je Podravka. Presadnice su posađene krajem svibnja zbog nepovoljnijih uvjeta koji su se pojavili ove godine. Sadilo se u dvorede na gredice i to na razmake 25-30 cm u redu, međuredno na gredici 60 cm, dok je razmak između gredica bio 120 cm. Tlo smo malčirali crnom PE folijom ispod koje tlo brže zagrije, smanjuje se rast korova i evaporacija – isparavanje vode iz tla, a isto smo učinili i s krastavcima. Navodnjavanje, kao bitnu stavku u proizvodnji, osigurali smo za cjelokupnu proizvodnju i to sustavom kap na kap. Tretirali smo protiv plamenjače i bakterioze koja je ove godine bila dosta izražena. Berba paprike trajala je i tijekom listopada, no možemo reći da smo jako zadovoljni rezultatima za 1. godinu proizvodnje, ponosno naglašava Budanec. Iako krastavci nisu iz domaće proizvodnje, odabrane sorte hibridnog sjemena F1 generacije Justina F1 i Adria F1 pokazale su se kao dobar odabir. Krastavce su sijali izravno na gredicu i to od polovice do kraja svibnja. Sklop sjetve bio je 2000 sjemenki na 1000 m2, dok su razmaci između redova ovisili o tehnologiji uzgoja, pa je uobičajeno korišten razmak od 1.5 m, a kod mehaniziranog međurednog prolaza 2.5 m. Naglašava kako kornišoni zahtijevaju svakodnevnu berbu, a ako se bere svaki drugi dan, tada je bitno ubrati sve, jer kornišoni vrlo brzo prerastaju u drugu klasu koja ima nižu cijenu. Što se intenzivnije bere stvara se veći broj plodova bolje klase i proizvodnja je isplativija, kaže.

""Krastavce smo uzgajali na armaturi zbog bolje prozračnosti, lakše berbe i smanjenja pojave bolesti, a zbog iznimno kišnih uvjeta bila je i povećena opasnost od pojave plamenjače tijekom 7. i 8. mjeseca, što je zahtijevalo i ozbiljniji pristup tretiranju. Prije berbe koristili smo fungicide dulje karence, a kad je berba krenula one kraće karence, dok smo protiv stjenica, kojih je ove godine bilo dosta, tretirali samo jednom, ali one su predstavljale manji problem nego bolesti, rekao je Vjekoslav.

Želimo proširiti proizvodnju!

Vjekoslav kaže kako brojni proizvođači nisu svjesni važnosti analize tla i pravilne gnojidbe. Na temelju analize tla, na brojnim parcelama zadrugara odrađena je kalcizacija tla agro vapnom zbog korekcije pH. Izvršena je osnovna gnojidba mineralnim i organskim gnojivima. Pokazalo se da je puno stabilniji prinos bio na parcelama koje su gnojene i s organskim gnojivom, tj. stajskim gnojem. Krastavci i paprika su kulture koje dobro reagiraju na gnojidbu stajskim gnojem, posebno krastavci, napominje. Troškovi uzgoja krastavaca su oko 3.000 kn/1.000 m2, što uključuje PE folije, mreže, cijevi za navodnjavanje, sjeme i gnojidbu što nije mnogo, obzirom da je prosječni prinos od 3-5 t/ha, dok su troškovi proizvodnje paprike iznosili oko 5.000 kn, zbog cijene presadnica, ali s prosječnim prinosom od 3t/1.000 m2 nije bilo mjesta nezadovoljstvu. Ovo je bila prva godina proizvodnje iz koje ćemo mnogo naučiti, posebno oni kojima je ovo bila prva ozbiljnija proizvodnja. Ovakav vid proizvodnje ima velike mogućnosti rasta, a naša zadruga u novoj proizvodnoj sezoni planira povećanje proizvodnje, primanje novih članova, kao i proširenje na neke druge kulture. U novim saznanjima pomoći će nam i ovogodišnji 2. Hrvatski seminar o proizvodnji povrća u Sv. Martinu na Muri na koji sigurno dolazimo, pa pozivamo i druge proizvođače do dođu i iskoriste priliku da ostvare kontakte i susrete za moguću dobit u budućnosti. Poručujem svim onima koji smatraju da im dodatno obrazovanje ili informacije nisu potrebne da griješe, jer ozbiljan proizvođač mora biti u koraku s novitetima kako bi bio konkurentan, završava priču predsjednik zadruge „Plodovi Moslavine“.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakChoco cherry bomba
Sljedeći članakPrve isplate mladim poljoprivrednicima iz Programa ruralnog razvoja
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.