Kod cijepljenja rajčice važno je pravilno odabrati podlogu na koju će se cijepiti plemka poznatog hibrid.

Za razliku od vlastitog korijena uzgajanog hibrida, korijen podloge je jače razvijen što omogućava bolju opskrbu biljaka vodom i hranjivim tvarima pa su biljke otpornije na nepovoljne stresne uvjete u proizvodnji.

Korijen podloga također ima povećanu tolerantnost na biljne patogene akumulirane u tlu, manje je osjetljiv na zaslanjenost tla uvjetovanu dugogodišnjom uporabom samo mineralnih gnojiva te navodnjavanjem nekvalitetnom vodom.

Izbor podloga

""Za cijepljenje rajčice kao podloge se uglavnom koriste selekcionirani intraspecies hibridi same rajčice (Solanum lycopersicum) ili interspecies hibridi kultivirane rajčice s divljim srodnicima kao što je Solanum habrochaites. Podloge međuvrstnih interspecies hibrida su znatno bujnije, uvjetuju jači porast nadzemne mase, ali im je vijabilnost sjemena znatno manja u odnosu na podloge istovrstnih hibrida. Kod izbora podloga veoma je važno poznavati svojstva podloga u pogledu bujnosti i njenog utjecaja na kasniju bujnost plemke. Prebujne podloge mogu izazvati prebujan vegetativni rast nadzemnog dijela biljke čime se može narušiti sklad plodonošenja i negativno utjecati na prinos i kvalitetu  plodova. Isto tako je važna kompatibilnost podloge s plemkom o čemu će ovisiti brzina sraštavanja i postotak prijema.

Danas se na tržištu može nabaviti veći broj podloga pogodnih za cijepljenje rajčica. Tako sjemenska tvrtka Enza Zaden u programu ima podloge Eldorado i E alto, Syngenta Seeds podloge Arnold i Strong Foot, Rijk Zwaan podloge Big Power i Emperador, De Ruiter Seed podloge Beaufort, Maxifort i Multifort, a ima i drugih.

Jedan od preduvjeta uspješnosti cijepljenja rajčice je ujednačenost razvijenosti podloge i plemke u vrijeme cijepljenja. Iako podloga kasnije ima bujniji rast u odnosu na plemku početni njezin razvoj je nešto usporeniji pa se iz tog razloga sije uglavnom oko 3 dana ranije nego plemka. Kasniji uzgoj presadnica istovjetan je uzgoju presadnice na vlastitom korijenu.

Bočno cijepljenje

""U cijepljenju presadnica rajčice uglavnom se rabe dvije tehnike – tehnika bočnog i vršnog cijepljenja. Bočnim se cijepljenjem djelomično zareže stabljika plemke te se na zarezano mjesto insertira vršno prikraćena stabljika podloge. I podloga i plemka nastavljaju daljnji rast na vlastitom korijenu dok se mjesto cijepljenja ne zaraste. Kad cijepljeno mjesto sraste uklanja se korijen plemke na način da se plemka odreže ispod cijepljenog mjesta kako bi biljka nastavila dalji rast na korijenu podloge. Istovremeno se odstrani vršni dio podloge. Ovaj se način cijepljenja koristi kada se ne mogu osigurati najpovoljniji uvjeti za zacjeljivanje i kada su presadnice prerasle optimalni stadij za vršno cijepljenje.

Vršno cijepljenje

""U komercijalnoj proizvodnji presadnica uglavnom se primjenjuje vršno cijepljenje. Vršnim se cijepljenjem podloge koso odrežu neposredno ispod kotiledonskih listova te se na njih postave i silikonskim štipaljkama pričvrste plemke koje su pod istim kutom odrezane na istom mjestu. Za dobar prijem kod vršnog cijepljenja stabljike podloga i plemka moraju biti ujednačene debljine, najbolje 2 mm te se nakon cijepljenja moraju osigurati povoljni uvjeti za zarastanje cijepljenog mjesta, a to su ujednačena temperatura od 24 – 26 °C, visoka vlaga zraka od barem 85% te zasjena od izravnog sunčevog svjetla 3 – 4 dana nakon cijepljenja. Isto tako sam postupak cijepljenja obavlja se u zasjenjenom prostoru bez izravnog sunčevog osvjetljenja, biljke podloga i plemki se stalno orošavaju kako ne bi izgubile turgor, a alat za rezanje povremeno se dezinficira. Osim ručnog načina cijepljenja koji je još uvijek dominantan način proizvodnje presadnica, u velikim specijaliziranim centrima za proizvodnju presadnica u cijepljenju se sve više koriste specijalni visoko sofisticirani strojevi koji rade izuzetno precizno, brzo i zamjenjuju velik broj ljudi. Uzgojem na dvije grane smanjuje se potreban broj presadnica, a korijen podloge dovoljno je razvijen da može nesmetano takvu biljku opskrbljivati potrebnom količinom vode i hranjivima. Ako se cijepljene presadnice kasnije uzgajaju na jednu granu, ovisno o bujnosti podloga dobro je regulirati rast nadzemne lisne mase posebnim režimom ishrane ili zakidanjem srednjeg lista između dviju cvjetnih grančica.
""       ""

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakAlat za rezidbu vinograda i voćnjaka
Sljedeći članakPunjeno pecivo
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.