Mnogi su vrtlari i vrtlarice uzgajajući biljke na svom vrtu primijetili da biljke u nekim kombinacijama s drugim biljkama izvrsno rastu. U drugima počinju zaostajati ili čak propadati. Tablice dobrih i loših biljnih susjeda nastale su kao rezultat tih iskustava.

Biljke na vrtu utječu jedna na drugu lučeći aktivne tvari – fitoncide. Fitoncidi su različite biološke aktivne tvari koje stvaraju biljke, a djeluju na životne procese susjednih biljaka i malih organizama poticajno ili sprječavajući. Oni mogu uništiti bakterije i gljivice, otrovati kukce i gliste. Također, mogu i potaknuti susjedne biljke na bujan rast ili ga sasvim blokirati. Oni su glavni „krivci” zašto postoje tabele dobrih i loših susjeda u vrtu.

Ne postoje dva jednaka vrta

Na internetu i u raznoj literaturi postoje brojne tabele s kombinacijama, koje se biljke međusobno slažu, a koje ne. Ako ćete malo bolje proučavati, primijetit ćete da su neki podatci proturječni podatcima u drugim tabelama. Primjerice u nekim tabelama, savjetuje se da su kupusnjače i grah dobri susjedi, drugi tvrde da se te biljke ne podnose. Stoga nemojte prihvatiti te savjete kao ,,apsolutnu istinuʺ jer se nikad ne radi o utjecaju samo dviju biljaka jedne na drugu. Ne postoje dva jednaka vrta – razlika je u klimatskim uvjetima, vrsti zemljišta, pH zemljišta i susjednim biljkama.

Na istom se zemljištu iz godine u godinu mijenjaju uvijeti, zbog sadnje različitih biljaka. Stoga kad i nešto zaključite na temelju iskustava od nekoliko godina, dogodi se klimatski sasvim drugačija godina i neka „provjerena“ kombinacija više nije tako dobro rješenje. Ispada da je glavno pravilo u vrtu ono da – pravila nema. Stoga, iskušavajte sami, pratite i bilježite rezultate, možda vas iznenadi otkriće na vlastitom vrtu. I naravno, dobre kombinacije ponovite. Tek kada nekoliko godina zaredom u istim uvjetima imate iste dobre rezultate, možete to proglasiti pravilom; nikada ne samo na temelju promatranja u jednoj godini.

Cinije u mješovitoj sadnji s kupusnjačama
Neveni u dobrom susjedstvu s paprikama

Primjer dobre kombinacije

Kombinaciju mahunarki i kupusnjača – često se pokazuje uspješnom, a pokazuje i dobru iskoristivost prostora. Ovo je izvrsna kombinacija i zato jer omogućuje dobru iskoristivost prostora; posadite prvo dva reda niskog graha, a između 1 red kupusnjača. Isprva je grah bujniji, a kad on rodi i završi berba, tada počinju bujati kupusnjače i dobivaju više mjesta na gredici. Istodobno, mahunarke obogaćuju tlo dušikom, a kupusnjače trebaju dosta dušika. Umjesto kompliciranih tabela posegnite, posegnite za osnovnim smjernicama  dobrosusjedskih odnosa na vrtu (tabela iz knjige „Bio vrt“ Marie-Luise Kreuter).

Niske mahunarke u dobrom susjedstvu s kupusnjačama

Postoji jedno pravilo zajedničko svim tabelama loših susjeda. To je da nije preporučljiva kombinacija biljaka iz iste porodice na jednoj gredici. Ima više razloga za to; biljke iz iste porodice trebaju ista hraniva (neke trebaju više dušika, neke kalija i sl.) i uglavnom ih napadaju isti nametnici i bolesti.

Stoga su izvrsne kombinacije bilja na jednoj gredici one gdje biljke imaju različite potrebe za hranivima pa najbolje mogu iskoristiti resurse iz tla bez potrebe za dodatnom gnojidbom, imaju različito duboko korijenje i vanjski rast pa svaka na drugi način rahli zemlju i zauzima prostor (npr. luk i salata) te jedna drugoj svojim mirisom tjeraju nametnike ili jedna drugu štite od bolesti.

Mrkva i luk – kombinacija naših baka


Jedna je od izvrsnih kombinacija mrkva i luk. Ovo je kombinacija koju su sadile i naše bake. Ona funkcionira tako dobro jer mrkva svojim mirisom tjera lukovu muhu, a luk svojim mirisom tjera mrkvinu muhu. Obje vrste vole dobro obrađenu zemlju puno humusa te imaju veće potrebe za kalijem. Stoga je poželjno tu gredicu prije pognojiti drvenim pepelom i obje će izvrsno reagirati. Kao rubnu kulturu, da bi se maksimalno iskoristio prostor, možete posijati salatu ili rotkvicu.

Mrkva i luk – kombinacija naših baka

,,Tri sestreʺ

Još jedna kombinacija, stoljećima stara, kombinacija je kukuruza, visokog graha i tikve, takozvane ,,tri sestreʺ. Tu su kombinaciju sadili stari južnoamerički Indijanci. Kukuruz je potpora visokom grahu; grah gnoji tlo dušikom, tikva koristi puno gnojiva koje proizvede grah te zaklanja i štiti tlo svojim velikim listovima. I naši su stari često sijali visoki grah uz kukuruz.

Osim različitog iscrpljivanja tla, biljke i različito zauzimaju prostor pa gredice možete bolje iskoristiti ako kombinirate biljke koje različito iskorištavaju prostor:- luk, cikla, mrkva – podzemni dio
– špinat, salata, zelje – nadzemni dio
– rajčica, visoki grah – viši dio gredice
– dio biljaka može se saditi kao prekrivači tla i za popunjavanje praznina – špinat, salata, rotkvica, korabica, dragoljub, kadifica, neven

Mrkva, luk, rotkvica i salata – u ovoj kombinaciji biljke jedne drugu štite od nametnika, a zbog različitog rasta dobro je iskorišten prostor na gredici.
Luk i salata na istoj gredici dobri su susjedi

Kako ,,kombiniratiʺ papriku?


U većini tabela dobrih i loših susjeda nema podataka za papriku. U knjizi „Bio vrt“ Marie Luise Kreuter stoji objašnjenje kako još ne postoje iskustva o kombinacijama paprike i drugih biljaka pa je njena preporuka da isprobavamo sami. S obzirom da je paprika iz obitelji pomoćnica, dakle srodnik je krumpira i rajčice, dobro je uzeti u obzir logiku da biljke srodnici vjerojatno imaju iste dobre i loše susjede. U nekim vrtovima dobro se pokazala kombinacija paprike s kupusnjačama i nevenom. Međutim, ovo je kombinacija gladna hraniva pa obavezno pazite na plodored (predkultura prijašnje godine trebale bi biti mahunarke) ili pak pognojite gredicu prije ili tijekom sadnje.

Paprika u kombinaciji s niskim kadificama

PROČITAJTE JOŠ:

Biljke koje tjeraju i privlače štetnike

Koju biljku sijati ili saditi uz koju?

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKoju biljku sijati ili saditi uz koju?
Sljedeći članakProjekt koji nema kraja!
Silvija Kolar-Fodor, univ. bac. oec.
Silvija Kolar–Fodor je autorica, biovrtlarka i aktivistica. Kao velika zaljubljenica u prirodu posvećena je edukaciji o životu u skladu s prirodom. Autorica je knjige „Vrtlarenje u skladu s prirodom« i edukativnog portala www.biovrt.com, a surađivala je kao kolumnistica s brojnim časopisima i portalima. Predsjednica je udruge "Biovrt – u skladu s prirodom” u sklopu koje diljem Republike Hrvatske provodi edukacije, osmišljava i vodi razne projekte kojima pokreće školske vrtove u Međimurju i uvodi edukacijske programe o biovrtlarenju, održivom razvoju i životu u skladu s prirodom u osnovne škole. Čuvarica je brojnih sorti starinskog sjemenja i čuva ih od izumiranja za buduće generacije. Na svom imanju stalno isprobava nove ideje i tehnike biološkog uzgoja te redovito piše i inspirira brojne pratitelje na društvenim mrežama. Dobitnica je prestižne nagrade Hrvatske utjecajne žene 2020. na području vodstva i inovacija, te nagrade Žuti okvir za održivi razvoj, znanost i obrazovanje za 2020. u kategoriji 2: Iskorjenjivanje gladi.