Velika raznolikost cvjetnica u usjevu svojim resursima nektara i peluda, koji inače nisu toliko dostupni u vrtovima ili monokulturnim usjevima, privlači i eventualno održava populaciju prirodnih neprijatelja koji pridonose biološkom suzbijanju štetnika u usjevima ili radi oprašivanja kad su primjerice u pitanju tikvice.

Pri sadnji cvjetnica u obzir treba uzeti njihov visinu i izgled. To će sigurno utjecati na poziciju unutar vrta, odnosno gredice. Tako se npr. više biljke često koriste kao barijerne, odnosno ometajuće.

Sedmolist ili jarčevac (Aegopodium podagraria L.), obični mravinac ili origano (Origanum vulgare L.), vrste iz porodice Apiaceae i Lamiaceae su optimalne. Kombinacija su mirisne privlačnosti i pristupačnog nektra. Služe kao biljke banke, ali i kao repelenti. Zatim biljke poput primorske češljike (Lobularia maritima (L.) Desv.), heljde (Fagopyrum sagittatum L.) i anisovog izopa (Agastache foeniculum (Pursh) Kuntze) povećavaju životni vijek ključnih parazitoidnih osa koje se oslanjaju na redovitu opskrbu ugljikohidratima iz biljaka.

Boreč (Borago officinalis L.) privlači lisne uši te ga se stavlja u plastenički uzgoj jagoda. Također je i biljka bankar jer plavi zvjezdoliki cvjetići privlače predatorske kukce. Bilje poput nevena (Calendula officinalis L) će u vrt namamiti muhe cvjetare koje su potpuno bezopasne za nas iako svojim izgledom podsjećaju na osu ili pčelu. Njihove ličinke se hrane lisnim ušima te su vrlo korisne za glavni usjev.

Neven je dobro sijati uz kupus jer na sebe privlači kupusnu lisnu uš. Repelentno djeluje na neke štetnike tikve i krastavca. Neizostavan je cvijet u vrtu jer osim što oplemenjuje vrtne gredice, ima ljekovita svojstva. Također je i koristan jer sprječava pojavu nematoda u tlu i tako štiti povrće od tog nametnika.

Suncokret (Helianthus annuus L.) je biljka koja je svojom korisnošću zaslužila mjesto u svakom vrtu. Osim što je jestiv, ukrasan i ljekovit, privlači ptičice, pčele i bumbare u vrt. Ptice će, hraneći se sjemenkama jesti i kukce štetnike, a pčele i bumbari oprašivati usjev. Odbija lisne uši, djeluje kao biljka za hvatanje tripsa, držeći ih podalje od paprike. Osim uz papriku, dobro ga je saditi i uz rajčicu, kukuruz, krastavce i soju. Dodatna prednost je to da se suncokret može uključiti u gredice povrća bez smanjenja proizvodne površine.

Cinija (Zinnia elegans L.) se u vrtu uzgaja jer privlači leptire i bubamare koji se hrane lisnim ušima. U vrtovima se mogu naći tri vrste kadifica; francuska kadifica (Tagetes patula L.), afrička kadifica (Tagetes erecta L.) i mala niska kadifica (Tagetes tenuifolia Cav.). Korisne su zbog snažnog mirisa koji ne podnose mnogi štetnici kao što su lukova muha, kupusova korjenova muha, bijela mušica, neki štetnici krastavaca i tikvica i dr., i stoga služi kao prirodni repelent, ali i insekticid.

Neki kultivari kadifica čak godinama ostavljaju kemikalije u tlu koje djeluju pesticidno i inhibirajuće za neke korove. Može ih se posijati svuda u vrtu jer odgovaraju većini biljaka; posebno rajčici i paprici, krastavcima, tikvama, krumpiru, lukovima, kupusnjačama i ružama. Mogu se sijati u blizini npr. brokule. Osim što kamufliraju njezin miris i vizualno je kamufliraju čineći je manje vidljivom. Problem predstavlja što ih puževi jednostavno obožavaju. Ako ih ima u većem broju, pojest će sve mlade biljke u vrtu.

Primorska češljika (Lobularia maritima (L.) Desv.), šlajer ili sadarka (Gypsophila paniculata L.) te kalifornijski mak (Eschscholzia californica Cham.) se mogu koristiti kao biljke bankari. Privlače osolike muhe i druge korisne insekte te pomažu u smanjenju brojnosti lisnih uši. Tako je zbog povećanja brojnosti predatorskih insekata primorsku češljiku dobro saditi u blizini ekoloških vinograda, ali i žitarica i povrća.

Kadifice služe kao prirodni repelent

Pelargonije (Pelargonium spp.) i petunije (Petunia x hybrida) spadaju u usjev zamka koji odvlači štetnike kao što su cikade, šparogina zlatica i japanski pivac s ruža, vinove loze i tikvi. Nije ih poželjno saditi uz biljke iz porodice pomoćnica kao što su rajčica, patlidžan i duhan.

Facelija (Phacelia tanacetifolia Benth) se često koristi kao barijerna, ali i biljka bankar jer proizvodi velike količine peluda i nektara. Privlači osolike muhe (predatore) te ju je poželjno sijati uz biljke koje su sklone lisnim ušima (salate, kupusnjače, rajčice i ruža) jer osolike muhe smanjuju njihovu brojnost.

Lupina (Lupinus spp.) privlači pčele te fiksira dušik. Zato ju je dobro sijati uz kupusnjače, tikve, salatu, ružmarin, kopar, jagode i ruže. Treba izbjegavati sadnju u blizini biljaka iz porodice pomoćnica, pogotovo rajčice. Lucerna (Medicago sativa L.) privlači bubamare i parazitske ose, a repelentno djeluje na stjenice roda Lygus te smanjuje štetnike pamuka. Dobar je usjev za poboljšanje tla jer fiksira dušik i rahli tlo. Lucerna je pokazala alelopatske učinke na sadnice rajčice što znači da ih se ne smije saditi zajedno. Vratić (Tanacetum vulgare L.) je otrovan za ljude i mnoge životinje. Repelentno djeluje na leteće insekte, mrave, kupusovog leptira, kupusne crve, mrkvinu muhu, krumpirove zlatice, muhe i dr., a privlači bumbare i leptire. Dobro ga je imati uz grah, kupusnjače, tikve, maline i srodnike, ruže, kukuruz, voćke.

Facelija proizvodi velike količine nektara i peluda

Ovisno o kultivaru, dragoljub (Tropaeoloum majus L.) doseže visinu oko 30 cm. Visoki kultivari mogu narasti više od dva metara, ali puže po tlu. Tako stvaraju grmove koji su idealna zaštita tla od isušivanja i ispiranja. Biljke dragoljuba su zamka usjev za lisne uši. Među najboljima je u privlačenju grabežljivih insekata i bumbara. Odvraća mnoge štetnike tikvica i krastavaca, mrkvinu muhu, kupusni žižak, kupusnog moljca, zlatice, šparoginu zlaticu, bijelu mušicu i dr. Dobro ga je posaditi u blizini rajčice, kupusnjača, tikvi, rotkvica, krastavaca i voćki. Dragoljub će najbolje uspijevati na siromašnijim tlima. Ako je tlo bogato dušičnim gnojivom, može se dogoditi da biljka razvije veliku zelenu masu, ali da cvatnja bude oskudna ili pak da izostane te treba pripaziti s blizinom s mahunarkama.

Dragoljub

Začinsko, ljekovito i aromatično bilje, osim što je vrijedno za čovjeka zbog svojih ljekovitih i drugih svojstava, korisno je i u vrtnim gredicama. Bilo da cvijetom privlače razne oprašivače i kukce predatore ili aromatičnim mirisom odbijaju nametnike, poput muha, lisnih uši, komaraca i grinja. Tako se, primjerice, bosiljak (Ocimum basilicum L.) sadi uz rajčicu, papriku, origano, šparoge, petunije i grožđe. Štiti ih od štetnika kao što su tripsi, šparogina zlatica. Repelentno djeluje i na komarce i muhe. Svojim cvjetovima privlači korisne kukce dok u krastavcima smanjuje napad bolesti.

Bosiljak

Plodovima rajčice poboljšava okus, dok kamilica i anis povećavaju količinu eteričnih ulja u bosiljku. Sve biljke iz porodice štitarki (Apiaceae) cvijetom privlače mnoge korisne kukce, poput osolike muhe. Kopar (Anethum graveolens L.) je dobro sijati uz brokulu, kupus, kukuruz, patlidžan, komorač, salatu, luk i krastavce, a potrebno je izbjegavati rajčice i mrkvu jer privlači neke štetnike rajčica ili ga se u tom slučaju može koristiti kao biljku zamku. Repelentno djeluje na lisne uši, paukove grinje, neke štetnike tikvi i kupusa. Pokazalo se da odbija zlatice u nasadima patlidžana.

Može ga se sijati kao barijernu biljku uz npr. brokulu te tada predstavlja fizičku prepreku od napada štetnika. Korijandar (Coriandrum sativum L.) repelentno djeluje na lisne uši, paukove grinje, bijele mušice i krumpirove zlatice. Privlači kukce predatore kao što su osolike muhe što zauzvrat može smanjiti populaciju štetnika u kupusu. Sadi se uz anis, kupus, špinat, salatu i rajčicu. Komorač (Foeniculum vulgare L.) ima alelopatski učinak prema većini vrtnih biljaka, inhibira rast ili zapravo ubija mnoge biljke. Kad raste zajedno s koprom komorač daje najveći prinos. Kopar ima stabilizirajući učinak na sjemenke komorača. Budući da privlači osolike muhe, smanjuje lisne uši, a pčele obožavaju medonosni cvijet komorača.

Ljupčac (Levisticum officinale L.) poboljšava zdravlje gotovo svih biljaka, poput boreča i pelargonija. Privlači korisne ose najeznice i trčke koji su neprijatelji brojnih štetnika. Dobro ga je saditi uz grah, a izbjegavati rabarbaru. U vrtu obavezno treba ostaviti mjesta za ljekovite biljke kao što je kamilica (Matricaria recutita L.). Ona je prirodni mamac za biljne uši, pogotovo crne. Poželjno je da se nalazi u cijelom vrtu jer može biti uz većinu biljaka, a nekima čak i poboljšava okus, npr. krumpiru i kupusnjačama. Privlači i osolike muhe koje su prirodni predator.

Stolisnik (Achillea millefolium L.) može biti bilo gdje u vrtu uz gotovo sve biljke. Posebno ga je pogodno imati uz borovnice. Privlači kukce oprašivače, ponajprije pčele i bumbare, jer je izvrsna medonosna biljka. Privlači i predatorske ose, osolike muhe i bubamare čime se smanjuje brojnost lisnih ušiju. Također je prirodni repelent koji odbija mrave, muhe i komarce. Indikatorska je biljka te njegovo prisustvo također ukazuje da je struktura tla siromašna hranjivim tvarima, posebno dušikom. Može povećati proizvodnju eteričnih ulja nekih biljaka.

Mravinac ili origano (Origanum vulgare L.) je dobro saditi uz grožđe, rajčice, paprike, bundeve i mnoge druge biljke. Pruža pokrivanje tla i prijeko potrebnu vlažnost za biljke paprike ako se dopusti da se šire među njima. Budući da privlači osolike muhe, smanjuje se brojnost lisnih uši.

Paprena metvica (Mentha piperita L.) odbija kupusnu muhu i kupusnog moljca, lukovu muhu i lisne uši. Dobro ju je stavljati uz lukove, kupusnjače, grašak i rajčicu. Ružmarin (Rosmarinus officinalis L.) odvraća kupusnu muhu, odbija mnoge nametnike graha te ga je dobro saditi uz kupusnjače, grah, mrkvu i timijan. Kadulja (Salvia officinalis L.) odbija puževe, kupusne muhe, kupusnog moljca, mrkvinu muhu, buhač te mnoge parazite graha. Dobro ju je saditi uz kupusnjače, grah, mrkvu, jagode, rajčicu, salatu, mažuran i ružmarin dok lukove i rutu treba izbjegavati. Privlači pčele i repičinog bjelca.

Timijan (Thymus vulgaris L.) privlači osolike muhe te dolazi do smanjenja brojnosti lisnih uši u glavnom usjevu. Repelentno djeluje na kupusnog crva, pipu uljane repice, lisne uši i bijelu mušicu. Uz njega je najbolje sijati i saditi kupusnjače, patlidžan, krumpir, rajčice; jagode pak uz njega brže rastu te imaju više plodova.

Boreč (Borago officinalis L.) se može saditi uz gotovo sve kulture, posebno grah, jagode, tikve, rajčice, kupus i voćke jer privlači kukce predatore i pčele, a odbija mnoge štetnike. Vrtni čubar (Satureja hortensis L.) odgađa klijanje i rani porast nekih korova kao što su divlji ječam i šćir. Dobro ga je saditi uz grah, lubenice i lukove. Miris biljke estragon (Artemisia dracunculus L.) ne podnosi većina štetnika. Uz to poboljšava rast i okus usjeva uzgojenih s njim te ga je dobro imati u svakom vrtu; posebno uz patlidžan te češnjak jer mu pomaže da brže raste.

Koprivu (Urtica dioica L.) je također dobro imati u svakom vrtu jer je, prije svega, dobra indikatorska biljka, odnosno tamo gdje kopriva raste tla su plodna, dobre strukture, bogata hranivima od kojih je najzastupljeniji dušik. Odbija gotovo sve štetnike, a od nje se može napraviti gnojivo i insekticidno sredstvo. Dobar je susjed gotovo svim biljkama, a pogotovo rajčici, brokuli, menti, kamilici i kadulji.

Lan (Linum usitatissimum L.) je dobar susjed krumpiru jer je dobar repelent za krumpirovu zlaticu, a može zaštititi i korjenasto povrće poput mrkve od nekih štetnika.

Kamilica

Lukovi (Allium) u koje spadaju luk, češnjak, poriluk, ljutika, vlasac odbijajuće djeluju na zečeve, puževe, lisne uši, mrkvinu muhu, kupusnu muhu, kupusne moljce i sovice, grinje, nematode, crvenog pauka te su zbog toga dobri susjedi kupusnjačama, pomoćnicama, mrkvi, salati. Dobro ih je smjestiti ispod voćaka jer npr. sprječavaju krastavost jabuke. Nije ih dobro saditi uz mahunarke jer ometaju njihov rast. Privlače tripse.

Na istoj gredici se često mogu vidjeti luk (Allium cepa L.) i mrkva (Daucus carota L.). Dobri su susjedi jer zbunjuju mrkvinu i lukovu mrkvu te ih na taj način odbijaju. Mrkva ima repelentno djelovanje na porilukovog moljca i lukovu muhu, ali najbolje djeluje ako je se pusti da procvjeta ili se u zamjenu može koristiti divlja mrkva.

Mrkva tijekom cvatnje privlači predatorske stjenice ubojice, parazitske ose i druge korisne kukce koji pomažu u vrtu. Osim lukovima, mrkva je dobar susjed rajčici, grahu i salati. Peršin (Petroselinum crispum Mill.) požrtvovno privlači kukce koji se hrane rajčicama, ali je dobar susjed kukuruzu i šparogama.

Pastrnjak (Pastinaca sativa L.) je kad cvate privlačan mnogim predatorskim kukcima te ga je dobro sijati uz voćke jer predatori napadaju razne štetnike voćkarica. Korijen repelentno djeluje na graškove lisne uši, voćne mušice i kućne muhe. Bijela gorušica (Sinapis alba L.) repelentno djeluje na razne štetnike, a osobito ju je korisno sijati uz kupusnjače jer npr. djeluje kao biljka zamka u brokuli te je privlačnija štetnicima od brokule.

Kupusnjače (Brassicaceae) je općenito dobro saditi zajedno s kaduljom, ružmarinom, timijanom, koprom, metvicom, kamilicom, rajčicom jer ove biljke djeluju repelentno te dolazi do smanjenja učestalosti štetnika u kupusnjačama i samim time dolazi do smanjenja šteta i povećanja prinosa. Tako je npr. manje moljaca pronađeno na kelju koji je bio sađen u blizini timijana i kadulje. Uz kupusnjače je dobro saditi i pelin (Artemisia abrotanum L.) jer, kao i rajčica, tjera kupusnog moljca. Ambrozija (Ambrosia artemisifolia L.) se koristi za odbijanje buhača, a luk za odbijanje kupusnih uši iz usjeva raštike (Brassica oleracea L. var. acephala). Rotkvice (Raphanus sativus L.) se mogu koristiti kao zamka za kukce buhače te su izvrstan susjed tikvama, grahu, salati i patlidžanu. Dobro je posijati nekoliko sjemenki rotkvice među krastavce jer odbijaju kornjaše krastavca. Rotkvice uzgojene sa zelenom salatom imaju bolji okus, a uz krasuljicu (Anthriscus cerefolium L.) su pikantnije.

PROČITAJTE JOŠ:

Biljke koje tjeraju i privlače štetnike

Dobri i loši susjedi u vrtu

dr. sc. Monika Vidak

izv. prof. dr. sc Klaudija Carović-Stanko

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje