Kako uzgajati koprivu, kako doći do sjemena i za što se sve može koristiti u ljudskoj prehrani?

ODGOVOR

Koprivu poznajemo kao samoniklu korovnu biljku koja raste posvuda. Još od davnina se koristi i kao hrana te kao lijek. Naši stari često spominju koprivu kao biljku koju se može pripremiti na mnogo različitih načina, ipak se najčešće koristi kao zamjena za špinat. Poznate su juhe, štrudle, pite od koprive, najčešće se dodaje u tjestenine,  njoke ili rižoto. Od koprive se pravi izvrstan sirup sličnim načinom kao i sok od bazge, a koristi se i čaj od koprive. Za upotrebu u kulinarstvu koriste se samo zeleni dijelovi, odnosno vršni, mladi dio koprive, otprilike gornja četiri lista. Sjeme koprive možete sakupiti i sami ili je možete na manjim površinama razmnožiti reznicama korijena. Kopriva kao višegodišnja zeljasta biljka raste gotovo posvuda i tolerira različite tipova tla i staništa.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKad i čime suzbijati kovrčavost lišća breskve?
Sljedeći članakMarijana Petir i Franc Bogovič pozvali na zaštitu pčela
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.