Prema mnogogodišnjim iskustvima procjenjujemo vrlo veliku opasnost od primarnih zaraza uzročnicima bolesti roda Taphrina (breskve, nektarine, šljive) ako od otvaranja pupova do početka cvatnje padaju iznadprosječne količine kiše (npr. više od 100 mm).

Praksa i pokusi iz ranijih sezona dokazuje da najjače zaraze lišća bresaka i nektarina uzročnikom kovrčavosti lišća bilježimo kad u kontinentalnom dijelu naše zemlje tijekom mjeseca ožujka padne barem 60 ili više mm kiše kroz 10-ak kišnih dana. Tada samo jedna ili dvije mjere zaštite tada ne daju željene rezultate.

Primarne zaraze osjetljivih voćaka su moguće u razdoblju od početka bubrenja pupova do pojave zelenog lisnog vrška. Odnosno, sve do otvaranja prvih cvjetova bresaka i nektarina. Zaraza lišća na slabije zaštićenim breskvama i nektarinama uzročnikom kovrčavosti će biti veća ako u navedenom kritičnom razdoblju bilježimo više oborina i duže zadržavanje vlage u krošnjama.

Najčešća bolest breskve i nektarine

S klimatskom promjenama od početka novog milenija često smo vidjeli značajne zaraze uzročnikom kovrčavosti lišća; najčešće bolesti breskve, koja još jače napada i nektarine. U svijetu su zabilježeni značajni ekonomski gubici uroda bresaka (50 %) zbog pojave i razvoja kovrčavosti lišća. Poznate su i neizravne štete od kovrčavosti zbog regeneracije izgubljenog lišća. Pritom gubitak rezervne hrane negativno utječe na formiranje cvjetnih pupova i slabije “dozrijevanje” mladica. Praktičari posljedice takvih štete svode na hladnoću, a pritom zanemaruju intenzitet prošlogodišnjeg razvoja bolesti. Jača i uzastopna pojava kovrčavosti lišća nakon nekoliko godina uzrokuje sušenje i propadanje voćaka. Simptomi kovrčavosti lišća su tipični, lako se prepoznaju, a među laicima se mogu poistovjetiti s pojavom breskvine uši uvijalice (smotalice).

Završetkom listanja pojedino lišće nema normalan izgled. Mijenjaju oblik, te postaju nakovrčani, mjehurasti, zadebljani i hipertrofirani. Često su veći od zdravog lišća i lako se lome. Ovisno o biljnoj vrsti i sorti nakovrčani dijelovi mijenjaju boju u zeleno-bijelu ili crvenkastu. Tako opisane karakteristične promjene postaju vidljive približno 14 dana nakon pojave zelenog vrha iz pupova. Inficirano je lišće vrlo uočljivo tijekom proljetnih mjeseci (travanj, svibanj).

Plojka lista je inficirana djelomično ili potpuno. Ubrzo se na donjoj strani hipertrofiranog dijela razvije lagana bijela prevlaka. Nakon toga se zaraženo lišće osuši i otpada. Ovisno o raspoloživim oborinama (navodnjavanju) i ishranjenosti, tijekom ljetnih mjeseci voćke naknadno regeneriraju “tafrinom” uništenu lisnu površinu. Zbog defolijacije otpada većina zametnutih plodova, a gubitak lišća još može uzrokovati štete na mladicama od jače sunčane radijacije. Osim na lišću, brojni autori opisuju štetne posljedice od uzročnika kovrčavosti na izdancima te plodovima breskve i nektarine.

U Italiji su opisane štete od kovrčavosti na cvjetovima koji nakon infekcije deformiraju i obično otpadaju prije pojave simptoma. Na pojavu kovrčavosti bitno utječe osjetljivost ili tolerantnost sorata breskve i nektarine. Prema ranije uvriježenim spoznajama nektarine su jače zaražene od bresaka. Sorte bresaka bijele boje mesa ploda su manje napadnute nego sorte žutog mezokarpa. Rane i ranije sorte bresaka se zbog brzog listanja također smatraju relativno otporne.

Budući za naše klimatske uvjete nemamo sigurnih podataka o tolerantnosti ili osjetljivosti sorata na kovrčavost lišća; preporučuje se redovita preventivnu zaštitu primjenom učinkovitih fungicida. Najveći dio godišnjeg ciklusa na stablima bresaka i nektarina gljiva Taphrina deformans provodi “skriveno” kao saprofit. Primarne zaraze osjetljivih voćaka su moguće u razdoblju od početka bubrenja pupova do pojave zelenog lisnog vrška.

Ovisno o klimatskim uvjetima, osjetljivo razdoblje na infekcije uzročnikom kovrčavosti u kontinentalnom području naše zemlje traje 10-ak dana do 9 tjedana. Uz postojane jačeg izvora bolesti, većina autora navodi da tijekom osjetljivog stadija voćaka primarne zaraze budu ostvarene za dovoljno vlažnih i kišnih dana (relativna vlažnost veća od 95 %, više od 10 mm oborina, barem 10 h vlaženja biljnih organa), uz temperature zraka 10-20°C. Tek početkom novog milenija istraživanja u Italiji su potvrdila mogućnost primarnih infekcija pri temperaturama zraka nižim od 5°C. Najčešće se za suzbijanje kovrčavosti lišća koriste bakarni pripravci. Tradicionalno se u praksi zbog bolje “ljepljivosti” preporučuje bakarni-sulfat (“Bordoška juha”) za tzv. “plavo prskanje” voćaka krajem razdoblja zimskog mirovanja.

Od “gotovih tvorničkih preparata” prednost imaju pripravci s barem 50 % djelatne tvari (bakarni-oksid, bakarni-oksiklorid, bakarni-hidroksid) (npr. Nordox WG, Cuprablau-Z, Neoram WG, Champion WG i dr.). Pred bubrenje pupova apliciraju se u 2-3 puta povišenoj koncentraciji od propisane za primjenu u vegetaciji. Zbog blagih zima u mediteranskom uzgojnom području (Istra, Primorje, Dalmacija, otoci, dolina Neretve, Konavle i dr.) “infekcijsko razdoblje” kovrčavosti je znatno duže nego u kontinentalnim regijama. U tim je područjima pripravke na osnovi bakra potrebno koristiti već nakon jesenskog otpadanja lišća.

Nekih godina iznadprosječno tople zime potvrdile su da jesensko preventivno tretiranje bresaka i nektarina bakarnim pripravcima treba također provoditi u kontinentalnim regijama.

Bakar ne koristiti tijekom vegetacije!

Bakarni se fungicidi zbog fitotokičnosti ne smiju koristiti na breskvama, nektarinama i ostalim koštičavim vrstama tijekom vegetacije. Stoga u godinama kad zbog prohladno-vlažnog razdoblja osjetljiv stadij voćaka na zaraze “tafrinom” potraje 6 ili više tjedana, osim “plavog prskanja” treba još naknadno koristiti organske fungicide. U proljeće, otvaranja pupova – od pojave prvog zelenog lisnog tkiva do otvaranja prvih cvjetova preporučuje se primjena slijedećih djelatnih tvari: ditianon (Delan 700 WDG), dodin (Chromodin WP), ciram (Ziram WG) i/ili tebukonazol & trifloksistrobin (Nativo WG).

Tablica 1. Neki anorganski (bakarni) i neki organski pripravci registrirani za suzbijanje kovrčavosti lišća bresaka u našoj zemlji

Djelatna tvarPripravciPrimjena
bakreni oksikloridCuprocaffaro, Neoram WG, Copper Key Flow, Codimur, Cupra0,5-1 % 2-3 lit./ha
bakreni hidroksidChampion flow SC0,5-1 %
bakreni oksiklorid i hidroksidAirone SC4 lit./ha
bakar-hidroksid-kalcij sulfat kompleksBordoška juha Caffaro 20 WP, Bordoška juha 20 WP Manica1,5 %
bakarni oksikloridCuprablau Z WG0,75-0,8 %
bakar & mineralno uljeModro Ulje, Red Fox2-3 %
ditianonDelan 700 WDG0,075-0,1 %
dodineChromodin WP i Syllit SC1,35 kg/ha i 1,65 lit./ha
ciramZiram 76 WG2,5 kg/ha
kaptanScab 480 SC3,5 lit./ha
tebukonazol & trifloksistrobinNativo WG0,02 %

Radi boljeg uspjeha mjere aplikacije se provode tijekom mirnih dana (bez jačeg vjetra) s povišenom relativnom vlagom zraka uz povećani utrošak škropiva. Praktična iskustva potvrđuju bolju djelotvornost zaštite u plantažnim nasadima bresaka ako se metodom raspršivanja na volumen krošnje 10.000 m³/ha utroši barem 750 litara škropiva. Uspjeh je značajno manji ako se na krošnju istog volumena utroši manje od 500 litara/ha.

Tablica 2. Prilagodba primjene anorganskih i organskih fungicida razvojnom stadiju bresaka i nektarina radi preventivnog suzbijanja kovrčavosti lišća (Taphrina) (važno u godinama kišnog razdoblja od otvaranja pupova do pojave prvih cvjetova)

 class=

Tipične neželjene promjene na lišću breskve uzrokovane uzročnikom kovrčavosti. Razvoj savršenog ili “plodnog” stadija uzročnika na bolesnom lišću sredinom i krajem svibnja (foto 2). Izgled netretiranog stabla breskve u mikro-pokusu istraživanja različite djelotvornosti fungicida i prognoznih modela pri kontroli uzročnika kovrčavosti lišća bresaka (foto 3) (foto: M.Šubić)

Prethodni članakPjenušci Misal – tradicija koja se može svrstati u sam vrh hrvatskog vinarstva
Sljedeći članakUzgoj i korištenje koprive
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.