U Zagorju je kod Svetog Križa Začretja nedavno otvoren vinski hotel Vitus s 11 soba, modernom kušaonicom, vinskim podrumom i prostorom za sastanke. Cijela je priča utemeljena na autohtonim sortama ove regije. Prije svega riječ je o starohrvatskim belinama, kojima je donedavno prijetilo izumiranje.
Iza ovog važnog poduzetničkog pothvata, ali i strateški važne turističke investicije, stoji vinarija Vitus. Vinarija je u vlasništvu tvrtke Trgocentar iz Zaboka. Vlasnik i direktor Trgocentra Darko Bratković na svečanom je otvorenju istaknuo da su nakon 20 godina spašene autohtone sorte Hrvatskog zagorja. Vratili su ih iz zaborava kako bi od njih nastala nova zagorska vina. Danas imaju više od 300.000 cjepova autohtonih sorata te 40.000 trsova na 12 hektara vinograda.
Vinski hotel Vitus u obnovljenoj kuriji iz 1880.
Prema Bratkovićevim riječima, Wine hotel Vitus smješten je u obnovljenoj kuriji iz 1880. godine. Kurija se nalazi u mjestašcu Mirkovci, nedaleko od Svetog Križa Začretja.
Ovaj zahtjevan projekt za nas ne predstavlja isključivo financijsku investiciju. U njega je uloženo puno ljubavi, entuzijazma i želje da ostavimo nasljeđe budućim generacijama, istaknuo je Bratković.
Vinski turizam u svijetu snažno raste
Vinski turizam u svijetu samo je između 2023. i 2024. godine porastao s 46 na 52 milijarde dolara. Do 2030. godine očekuje se daljnji rast od 13 %. Polovicu tog prihoda ostvaruje Europa. To je i logično jer su u njoj smještene tri najveće vinske velesile svijeta.
Hrvatska se nalazi u turistički najpoželjnijem dijelu Europe. Ipak, vinski se turizam kod nas na nacionalnoj razini još uvijek događa slučajno. Srećom, pojedine su destinacije odlučile uzeti stvari u svoje ruke. Kreiraju ponudu i identitet po mjeri modernog potrošača te se priklanjaju trendu regenerativnog turizma.
Zagorje gradi identitet premium vinske destinacije
Jedna od takvih regija upravo je Hrvatsko zagorje, odnosno Krapinsko-zagorska županija. Županija je prepoznala napore vinara i kontinuirana ulaganja u kvalitetu vina. Zato je odlučila upravo na toj osovini graditi snažnu turističku ponudu.
Međutim, za prepoznatljivost u svijetu vina potrebna je autentičnost. Drugim riječima, potreban je snažan brend koji gostu nudi iskustvo kakvo ne može doživjeti nigdje drugdje. Šampanjac ga, primjerice, gradi na pjenušcima, Toskana na supertoskancima, a Pijemont na barolu i barbarescu. Veneto se pritom oslanja na prosecco, a Rioja na tempranillo.
Upravo je zato revitalizacija autohtonih zagorskih sorti iznimno važan korak. Ona oblikuje identitet Hrvatskog zagorja kao vrhunske (premium) vinske destinacije. Vinarija Vitus prepoznala je taj potencijal. Kroz strateška ulaganja, u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu i uz podršku županije, upustila se u riskantan i dugotrajan proces.
Na zadovoljstvo svih, prvi su rezultati već opipljivi. Od zaborava je spašeno čak 20 sorti, a neke su doslovno pronađene na jedinom preostalom trsu. Dio njih već je uspješno vinificiran i spremno čeka ljubitelje vina da ga otkriju.
Starohrvatska belina – zagorski Casanova
Najvažnija među spašenim sortama je starohrvatska belina. U šali je često nazivaju zagorskim Casanovom jer je roditelj više od 80 značajnih svjetskih sorti. Jedno od Casanovine „djece“ je i chardonnay, najrasprostranjenija bijela sorta na planetu. Do te su spoznaje došli upravo Francuzi istražujući njegovo podrijetlo.
Osim starohrvatske, spašen je još čitav niz belina: svetokriška, začretska, desinička, hižakovečka, mala, pikasta, smudna i šemnička. Spašene su i sorte dišeča ranina, volovina crvena i modra kosovina.
Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar naglasio je važnost projekta za cijelu regiju.
Za regiju u kojoj se proizvode vrhunski pjenušci, predikati i sortna vina možemo bez sumnje reći da je prava i ozbiljna vinska destinacija. A ono što nas izdvaja upravo su naše autohtone sorte. Smatram da ćemo ovim projektom napraviti ogroman iskorak u turističkoj ponudi – ovakav objekt, ovakvu vinariju, ovakvu priču mi do sada u Zagorju nismo imali. Ova investicija povećala je vrijednost kompletne turističke ponude Krapinsko-zagorske županije, pogotovo u pogledu vinskog turizma, istaknuo je Kolar.
Sadni materijal uz stopostotno sufinanciranje
U suradnji s Agronomskim fakultetom početkom ove godine izdvojena su dva bezvirusna klona starohrvatske beline. Vinari koji je odluče posaditi u sljedeće tri godine mogu dobiti sadni materijal uz stopostotno sufinanciranje županije. Prve nasade beline već su posadile vinarije Bolfan i Kopjar. Vjeruje se da će i drugi vinari slijediti njihov primjer. Zasad, naime, tek dvije vinarije, Vitus i Grozaj, imaju vina od starohrvatske beline na tržištu.
Brojne autohtone sorte Hrvatskog zagorja bile su nepravedno zapostavljene, a danas od njih možemo dobiti vina koja su upravo ono što tržište najviše traži. Starohrvatska belina zbog dobrih kiselina daje izvrsne rezultate u pjenušcima, čiji se udio u ukupnoj proizvodnji vina u svijetu kontinuirano povećava, istaknuo je prof. dr. sc. Edi Maletić, voditelj projekta revitalizacije s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Maletić je otkrio da je u Zagorju pronađeno petnaestak autohtonih sorata, od ukupno 130 u Hrvatskoj. Od toga ih je šest do sedam zaživjelo na tržištu. Važno je i to što su pronašli gospodarskog partnera, vinariju Vitus, koja je prepoznala priliku. Uz to, županija ih prati već u petoj fazi projekta koji traje punih 20 godina.
Prvo međunarodno priznanje za autohtone sorte Zagorja
Na prezentaciji za medije i vinske profesionalce u Zagrebu prisutni su kušali četiri vina vinarije Vitus:
- pjenušac Albuelis, kupažu starohrvatske beline i dišeče ranine,
- starohrvatsku belinu u mirnom izričaju,
- sofisticirani rosé od sorte volovina crvena,
- pitko, voćno crno vino od sorte modra kosovina.
Riječ je o mladim nasadima na lapornom tlu koje daje mineralnost, ali još uvijek istražujemo potencijale ovih sorti. Izuzetno smo zadovoljni pjenušcem koji je na ovogodišnjem Decanteru osvojio srebro s 90 bodova. To je prvo međunarodno priznanje za autohtone sorte Zagorja, istaknuo je Mladen Kantoci, glavni enolog vinarije Vitus.
Neke sorte tek su identificirane i pohranjene u banku gena jer se smatra da zasad nemaju veliki potencijal za komercijalnu sadnju. Pet sorata aktivno vinificiramo i vrlo smo zadovoljni prvim rezultatima, a čini se kako isto mišljenje dijele i naši kupci jer nemamo nikakvih problema s prodajom, dodao je Kantoci.
Zlatna žutica prijeti i zagorskim vinogradima
Starohrvatska belina trebala bi postati zagorski odgovor na međimurski pušipel ili moslavački škrlet. No, njezinoj je renesansi na put stao američki cvrčak, prijenosnik zlatne žutice vinove loze. Ta bolest nažalost nije poštedjela ni vinograde u Zagorju.
Naše beline nisu ni bolje, ali ni lošije što se tiče otpornosti na ovu pošast u odnosu na druge sorte vinove loze, bilo domaće ili strane, koja je poharala vinograde kontinentalne Bregovite Hrvatske. No, naučili smo kako se s njome nositi, što znači da moramo iskrčiti zapuštene vinograde i okrupniti postojeće, zaključio je Kantoci.
