Recept za opstanak malih poljoprivrednika – primjer s Pelješca

Što je gospodarstvo neke države razvijenije, to je razvijenija i njezina poljoprivreda, a s njom i zadružno poduzetništvo. Jesu li upravo zadruge razlog takvom gospodarskom razvoju? Odgovor pruža poljoprivredna zadruga Putniković s Pelješca, koja više od stoljeća okuplja mještane i razvija cijeli kraj.

Trenutak istine u Putnikovićima

Tek je početak rujna, a na satu još nije ni 11 sati. Živa na termometru ipak pokazuje skoro 30 stupnjeva. Za ovo doba godine temperature su opet natprosječno visoke, čak i za poluotok Pelješac, kamo me doveo poslovni put.

Sjedim na terasi kafića koji je ujedno i kušaonica, a djeluje u sklopu Prvog hrvatskog muzeja vinogradarstva i vinarstva u malom mjestu Putnikovići. Kraj mene nekoliko mještana ispija jutarnju kavu uz neizbježnu lozovaču. Razgovaraju o sve ranijim berbama, iako je suša sad već novo normalno…

U dvorištu s moje desne strane nekoliko mještana na motokultivatorima čeka red na vaganje netom ubranog plavca malog, kojeg su dovezli u prikolicama. Drugi nestrpljivo čekaju da završi muljanje grožđa kako bi im se izmjerili sladori. To je takozvani trenutak istine, u kojem se ogleda sav njihov rad u protekloj vinogradarskoj godini.

Na parkiralište ispred Muzeja stiže turistički autobus. Iz njega izlaze putnici, mahom turisti starije životne dobi. Neki odmah sjedaju za stolove na štekatu, drugi žure u zahod, a treći razgledaju police s vinima i drugim autohtonim proizvodima Pelješca. Tu su maslinova ulja, proizvodi od grožđa, suveniri… Većina će razgledati i Muzej vina, koji se prostire na čak tri etaže.

Dobrodošli u zadrugu – središte svih društvenih, ali i gospodarskih zbivanja ovog malog pitoresknog mjesta u srcu poluotoka Pelješca.

PZ Putniković – poljoprivredna zadruga koja drži mjesto na okupu

Kad u Googleovu tražilicu upišete riječ Putniković, prvih dvadesetak izbačenih rezultata odnosit će se upravo na istoimenu poljoprivrednu zadrugu. To dovoljno govori o važnosti ove zadruge. Ona je bitna ne samo za Putnikoviće, nego i za okolna mjesta koja joj gravitiraju, žive sa zadrugom i od nje.

Poljoprivredna zadruga Putniković osnovana je 1911. godine kao štedno-kreditna zadruga. Nakon Drugoga svjetskog rata, 1946. godine, na inicijativu mještana obnovljena je kao poljoprivredna zadruga. Mještani su vlastitim radom i snagama podignuli i Zadružni dom. Ubrzo se pokazala potreba za vinarijom, pa je šezdesetih godina sagrađena vinarija prvotnog kapaciteta od 60 vagona.

Danas zadruga okuplja više od 130 obitelji sa središnjeg dijela Pelješca. Ima 136 članova, pretežno OPG-ova, te nekoliko desetaka kooperanata. Stalno zapošljava do 25 ljudi, sve iz domaćeg stanovništva, a u vrijeme berbe taj broj raste.

Godišnje proizvede od 800.000 do milijun litara vina. Vino plasira u gotovo sve domaće trgovačke lance, poput Konzuma, Spara, Kauflanda i Studenca, ali ga i izvozi, primjerice na njemačko tržište.

Osim vinarske djelatnosti, u sklopu zadruge radi i uljara za preradu maslina. U njezinim prostorima smješteni su i ambulanta, poštanski ured i dječji vrtić. Tu je i jedina trgovina mješovitom robom u Putnikovićima.

Prije nekoliko godina osnovan je Prvi hrvatski muzej vinogradarstva i vinarstva. Prostire se na tri etaže Zadružnog doma, na površini od oko 800 m². Muzej dodatno obogaćuje turističku, kulturnu i povijesnu ponudu ne samo Putnikovića, nego i cijelog Pelješca.

U sklopu zadruge nalazi se i kušaonica s prodajno-izložbenim prostorom. Osim vina i drugih proizvoda zadruge, ondje se mogu razgledati i kupiti i drugi poljoprivredni proizvodi te suveniri stanovnika Pelješca. U kongresnoj dvorani Zadružnog doma održavaju se konferencije, seminari, radionice i skupovi. Osim toga, ondje se održavaju i radionice za djecu, predstave, koncerti i drugi društveni događaji.

Tajna uspjeha: zadružne vrijednosti i načela

I dok mnoga poduzeća i poljoprivredna gospodarstva propadaju i gase se, posebno pod naletom turizma, ova zadruga raste. Razvija se i širi svoje djelatnosti. Zašto? Zato što se beskompromisno pridržava zadružnih vrijednosti i načela. Riječ je o smjernicama koje određuju identitet zadruga i po kojima se one razlikuju od svih drugih oblika udruživanja.

Što je zadruga?

Prema Zakonu o zadrugama, zadruga je dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju njezini članovi. Članovi svojim radom, drugim aktivnostima ili korištenjem njezinih usluga ostvaruju, unapređuju i štite svoje pojedinačne i zajedničke potrebe i interese. Ti interesi mogu biti gospodarski, socijalni, obrazovni, kulturni i drugi. Pritom se temelje na zajedništvu i uzajamnoj pomoći te ostvaruju ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana.

Prema istom zakonu, zadruga se temelji na zadružnim vrednotama. To su samopomoć, odgovornost, demokratičnost, ravnopravnost, pravičnost i solidarnost. Uz njih su tu i moralne vrednote poštenja, otvorenosti, društvene odgovornosti i skrbi za druge.

Sve zadruge diljem svijeta temelje svoj rad i poslovanje na istim načelima:

• dobrovoljno i otvoreno članstvo
• demokratsko upravljanje zadrugom od strane članova
• gospodarsko sudjelovanje članova u stjecanju i raspodjeli dobiti
• samostalnost i neovisnost zadruge i njezinih članova
• obrazovanje, obuka i informiranje
• briga za zajednicu.

Pojednostavljeno rečeno, zadruga je društvo osoba koje se udružuju na dobrovoljnoj osnovi. Ona obavlja određenu gospodarsku djelatnost, inače bi se radilo o udruzi. Uz to ima naglašenu socijalnu komponentu. Zadruga povezuje slabije i potiče ih na međusobno pomaganje, solidarnost, uzajamnost i skrb za zajednicu.

Cilj zadruge nije isključivo stjecanje profita. Njezin je cilj ostvariti korist i interese članova te lokalne zajednice u kojoj djeluje. Zadruge se, poput trgovačkih društava, upisuju u sudski registar.

Po čemu se zadruga razlikuje od LAG-a, klastera i udruge?

LAG

LAG ne obavlja gospodarsku, nego logističko-potpornu djelatnost. Povezuje tri sektora: javni, privatni i civilni. Obično se registrira kao udruga. Zadatak mu je izrada lokalnih razvojnih strategija te usmjeravanje i praćenje njihove provedbe, uključujući korištenje sredstava potpore.

Klaster

Klaster je oblik strateškog saveza. Čini ga skupina srodnih poduzeća ili proizvođača iz iste grane, uključujući proizvođače sirovina. U njemu sudjeluju i vladine i nevladine organizacije te znanstvene i obrazovne institucije. Udruženi zajedno rješavaju probleme, nastupaju na tržištu i unapređuju poslovanje. Tako postižu uspjeh u određenoj djelatnosti, uključujući konkurentnost i promociju u zemlji i inozemstvu. Klasteri se obično registriraju kao društva s ograničenom odgovornošću ili gospodarska interesna udruženja.

Udruga

Udruga je svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih ili pravnih osoba. One se, radi zaštite svojih interesa ili zauzimanja za opće interese, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje udruge. Pritom nemaju namjeru stjecanja dobiti.

Trgovačkim društvima i obrtima primarna je svrha stvaranje profita. Nasuprot tome, cilj udruga je stvaranje pozitivnih promjena u okolini, na korist određenih skupina stanovništva. Udruga je pravni oblik predviđen Zakonom o udrugama. Stoga se upisuje u registar udruga, a ne u sudski registar.

Zadruge u svijetu u brojkama

Danas je u svijetu više od milijardu ljudi učlanjeno u zadruge. Zadruge izravno zapošljavaju više od 250 milijuna ljudi. Pritom 300 najvećih zadruga ostvaruje globalni promet od 2,2 bilijuna dolara.

U Francuskoj, primjerice, djeluje oko 22.000 zadruga koje osiguravaju više od 1,2 milijuna radnih mjesta. To znači da je u zadrugama zaposleno više od 3,5 % radnog stanovništva. U Nizozemskoj se više od 83 % poljoprivredne djelatnosti odvija putem zadruga. U Italiji zadruge imaju udio od 15 % u ukupnom gospodarstvu. U Norveškoj, s oko 4,8 milijuna stanovnika, oko dva milijuna ljudi povezano je u zadruge. U Finskoj udio zadruga u trgovini na malo iznosi 36 %.

Zašto osnovati poljoprivrednu zadrugu?

Mali poljoprivrednik, obrtnik ili ribar često je presitan gospodarski subjekt da bi samostalno i ravnopravno sudjelovao na tržištu. Uz redoviti posao teško može povoljno nabavljati repromaterijal, prerađivati i prodavati proizvode te voditi knjigovodstvo. Zato mu zadruga služi kao logistička potpora. Ona ga rasterećuje i oslobađa mu dragocjeno vrijeme da radi ono što najbolje zna.

Zbog toga se više proizvođača udružuje u zadrugu. Tako ne mora svatko posebno plaćati knjigovodstvene usluge, jer zadruga vodi knjige za sve. Umjesto da svatko sam kupuje repromaterijal na malo, zadruga ga nabavlja za sve na veliko i puno povoljnije. Isto vrijedi i za skupe alate i strojeve. Umjesto da svaki zadrugar ulaže sam, zadruga kupuje zajedničke strojeve koji su u službi svih zadrugara prema potrebi.

S druge strane, pojedinačni proizvođač ima male proizvodne kapacitete i nije zanimljiv velikim partnerima na tržištu. Kad se proizvodi više zadrugara predstavljaju zajedno, zadruga postaje ugledniji poslovni subjekt. Što je više zadrugara, to je više kvalitetnog proizvoda. Zato je svakoj zadruzi u interesu biti otvorena za nove članove.

Putem zadruge mali proizvođači izlaze na tržište bez posrednika. Na taj način uspijevaju smanjiti nelojalne cijene te sačuvati konkurentnost proizvoda i dobru uslugu. Osim toga, profit se ne odlijeva, nego ostaje unutar zajednice. Otvaraju se nova radna mjesta i zapošljava se lokalno stanovništvo.

Kako osnovati zadrugu?

Zadrugu može osnovati najmanje sedam potpuno pravno i poslovno sposobnih fizičkih i pravnih osoba. Smatra se osnovanom potpisivanjem Izjave o prihvaćanju pravila zadruge i uplatom osnovnog članskog uloga. Prema Zakonu o zadrugama, taj ulog ne može biti manji od 132,72 eura.

Pravila zadruge osnivački su i temeljni akt zadruge. Njima se detaljno utvrđuju međusobni odnosi zadruge i člana. Uz osnovni članski ulog, članovi mogu imati jedan ili više dodatnih uloga, čiju visinu samostalno određuje skupština.

Svaki član ima na skupštini jednako pravo glasa i odlučivanja, bez obzira na to koliko dodatnih uloga ima. Upravo se po jednakom pravu glasa zadruga razlikuje od društava kapitala.

Kad propadne sve, osnujte zadrugu

Povijest pokazuje da su zadruge bile najrazvijenije upravo u vrijeme kriza. Zašto? Kriza upućuje ljude na zajedništvo, solidarnost i međusobno pomaganje. A zadruga je najprikladniji model za ostvarivanje tih vrijednosti. Stoga nije bez razloga nastala izreka: kad propadne sve, osnujte zadrugu.