Lisnato povrće ima uglavnom kratku vegetaciju (manje od 60 dana). Tijekom vegetacije cilj je uzgojiti listove koji formiraju rozetu ili glavicu uglavnom namijenjene svježoj potrošnji. Iz tih razloga sredstva za zaštitu bilja na lisnatom povrću moraju osigurati stroge toksikološke zahtjeve prema maksimalno dopuštenim ostacima (MDK) u vrijeme berbe i stavljanja na tržište (rezidui).
Od svih vrsta lisnatog povrća gotovo 60 % u našoj zemlji čini uzgoj salate. Tijekom listopada tržni proizvođači najčešće sade zimsku salatu u negrijane zaštićene prostore (plastenike). Prema nekim podatcima iz razvijenih država gdje se salata uzgaja na više od stotinu tisuća hektara, čak 90 % svih korištenih sredstva za zaštitu bilja su pripravci za suzbijanje plamenjače salate (Bremia).
Tijekom zimskog razdoblja povoljni uvjeti za razvoj plamenjače
Višegodišnjim praćenjem pomoću “Mikro Metos” uređaja specifičnih vremenskih uvjeta u manjim plastenicima (350-450 m²) tijekom zimskog razdoblja (studeni, prosinac, siječanj) u središnjem dijelu Međimurja (okolica Čakovca) pojedinih je sezona registrirano čak 47 dana povoljnih za razvoj plamenjače salate. Pritom su skupljani podaci u usjevu salate o temperaturi, relativnoj vlazi i zadržavanju vlage na lišću povoljni za razvoj plamenjače salate. To su visoka noćna vlažnost zraka >90 % i zadržavanje vlage u jutarnjim satima barem 3-4 sata uz minimalnu temperaturu 5°C.
Tijekom zimskih mjeseci u Međimurju je od presudnog značaja broj maglovitih dana tijekom kritičnog tromjesečnog razdoblja studeni-prosinac-siječanj (blizina rijeka Mure i Drave s akumulacijskim jezerima). Naročito tijekom jutarnjih sati uz minimalnu temperaturu 5°C. Konstrukcija plastenika (dužina x širina x visina), uz kvalitetu plastične folije, značajno utječe na kondenzaciju vlage s unutrašnje stijenke i kapanje vode. Tako i na samu brzinu rasta i razvoja biljka. Na taj način objekti posredno više ili manje pogoduju pojavi i razvoju plamenjače zimske salate.
Tablica 1. Neki organski fungicidi dopušteni u našoj zemlji za suzbijanje plamenjače salate (Bremia lactucae) (za “profesionalnu primjenu”)
Pripravak Primjena Uzgoj salate Karenca u danima otvoreni zaštićeni Aliette Flash (*) 0,25-0,37 % + + 14 (OP) i 14 (ZP) Infinito SC (*) 1,2-1,6 lit./ha + + 7 (OP) i 14 (ZP) Ortiva SC 1 lit./ha + – 14 Orvego SC 0,8 lit./ha + + 7 (OP) i 7 (ZP) Previcur Energy 2-2,5 lit./ha + – 21 Proplant 1,5 lit./ha + – 21 Revus SC 0,6 lit./ha + + (**) 7
Preventivna tretiranja
Pri ranije navedenim optimalnim uvjetima, plamenjača u relativno kratkom razdoblju može potpuno uništiti osjetljive usjeve salate. Zato se u svim područjima intenzivnog uzgoja provode mjere zaštite. Ako se uzgajaju tipovi zimske salate koji su prema iskustvima proizvođača ranijih sezona bili napadnuti plamenjačom, svakako treba poduzeti usmjerene mjere zaštite već u početnim stadijima rasta i razvoja: preventivna tretiranja registriranim pripravcima provode od presađivanja do stadija razvoja 11-13 listova.
U našoj zemlji tržni proizvođači salate imaju dovoljan broj fungicida registriranih za suzbijanje plamenjače salate. Moguće je u istu svrhu koristiti i mikrobiološke pripravke. Najbolji rezultati pri suzbijanju plamenjače salate (Bremia) dobiveni su proizvodnjom zdravih presadnica i provođenjem preventivne zaštite u prvih 40-ak dana nakon presađivanja biljaka.
Kod izbora registriranih pripravaka voditi računa o dopuštenjima i ograničenjima pri uzgoju salate u zaštićenim prostorima (vidi Tablicu 1.).
Ako su ranijih sezona odabrani tipovi zimske salate bili napadnuti i drugim uzročnicima bolesti, npr. sivom plijesni (Botrytis) i/ili bijelom truleži (Sclerotinia), treba poduzeti preventivne mjere zaštite i protiv navedenih neželjenih poremećaja primjenom dopuštenih pripravaka (vidi Tablicu 2).
Posljednjih godina na našem se tržištu pojavljuju i biološki fungicidi (na osnovi Bacillus amyloliquefaciens), registrirani za suzbijanje važnijih bolesti salate. Treba ih primjenjivati preventivno jer naseljavaju biljne organe gdje se natječu za životni prostor i hraniva s patogenim mikroorganizmima (kompeticija). Zbog specifičnog načina djelovanja, biološki fungicidi su učinkoviti na veći broj patogenih gljiva i bakterija (Erwinia, Pseudomonas, Xanthomonas).
Tablica 2. Neki specifični fungicidi (“botriticidi”) dopušteni u našoj zemlji za suzbijanje sive plijesni i bijele truleži salate (endivije, radiča, rikole, matovilca i blitve) (Botrytis, Sclerotinia) (za “profesionalnu primjenu”)
Pripravak Primjena Uzgoj Karenca u danima otvoreni ****zaštićeni *Pyrus SC, Scala SC 2,0 lit./ha + *14, *21 **Signum DF 1,0 kg/ha + 14 Switch WG 0,5-0,8 kg/ha + 14 ***Teldor SC 1-1,5 lit./ha + 3 Geoxe WG 0,5 kg/ha + 7
Tablica 3. Neki biološki fungicidi registrirani za suzbijanje različitih uzročnika bolesti salate:
Pripravak Primjena Uzgoj Karenca u danima otvoreni zaštićeni *Serenade ASO SC 4-8 lit./ha + + NP** *Taegro WG 0,185-0,37 kg/ha + + 1
Tablica 4. Neka od mogućih rješenja koja se preporučuju u ekološkoj zaštiti lisnatog povrća od nekih kategorija štetnika
Štetnici *Mreža **Btk Ručno ubiranje Insekticidni sapun Ortofosfat Biljni piretrini Spinosad Lisne uši N U Sovice U N Buhači N U U Puževi U N Stjenice N U U Tripsi U N
N = Najpoželjnije rješenje; U = također učinkovito!
Zbog iznadprosječno toplog i sparnog razdoblja u prvoj polovici listopada, preporuka je redovito pregledati zdravstveno stanje zimske salate zbog moguće ranije pojave štetnih organizama životinjskog podrijetla. Među njima su često pronađene lisne uši (Aphidoidae) i štetne gusjenice (npr. lisne sovice – Noctuidae).
Vješanjem žutih ljepljivih ploča može se pratiti samo populacija krilatih oblika lisnih uši. Redovitim vizualnim pregledima biljaka pratimo moguću pojavu jedinki bez krila (lisne uši tražimo na naličju lista). Svim “ne-kemijskim” mjerama smanjujemo populaciju lisnih uši i drugih štetnika na povrću. Primjerice plodored, optimalan sklop, uravnotežena gnojidba, skupljanje jedinki lisnih uši (vidi Tablicu 4.). Vrlo učinkoviti prirodni neprijatelji lisnih uši su božje ovčice (Coccinella) i zlatooke (Chrysopidae).
Prema potrebi je moguće koristiti i dopuštene kemijske insekticide registrirane u našoj zemlji za suzbijanje lisnih uši na lisnatom povrću s ograničenjima. Toksikološki su prihvatljiviji botaničkih ili biljnih pripravci. Od komercijalno dostupnih na našem tržištu mogu se za suzbijanje lisnih uši na lisnatom povrću koristiti botanički (biljni) insekticidi. Oni sadrže prirodni piretrin na osnovi ekstrakta biljke dalmatinskog buhača (npr. Abanto, Krisant, Pyregard EC ili ranije Piretro Natura) Djelotvorni su i na neke vrste štetnih gusjenica (K=2 dana).
Ovisno o osjetljivosti tipa i hibrida salate, te uvjeta za razvoj bolesti, na odraslim se biljkama pojavljuju simptomi promjene s pojavom “bijele” prevlake na naličju (slika 1), pa sve do širenja bolesti na cijelu glavicu tipa puterica (slika 2). Osim plamenjače, na salati opisano 13 ekonomski značajnih gljivičnih bolesti. Ipak, u našoj zemlji zbog visoke zračne vlažnosti u zaštićenim prostorima tijekom zimskog razdoblja najčešće još pronalazimo sivu plijesan (Botrytis) (slika 3) (foto: M. Šubić)
