Tijekom proteklog ljeta puno se pisalo i govorilo o utjecaju suše na urod i kakvoću poljoprivrednih usjeva. Suncokret je vrsta koja bolje tolerira nedostatak vlage u odnosu na ostale jednogodišnje ratarske kulture. Uglavnom je to zahvaljujući razvijenom korijenovom sustavu koji prodire duboko u tlo. Tako biljka ima sposobnost korištenja vlage iz dubljih slojeva tla.

Budući da se povećava zanimanje poljoprivrednih proizvođača za sjetvom suncokreta i na području sjeverozapadne Hrvatske, tijekom protekle tri uzastopne godine službenici Ministarstva poljoprivrede u suradnji s distributerima sjemena suncokreta te stručnjacima i znanstvenicima, proveli su paralelni pokus na dvije lokacije: na tradicionalnom području uzgoja suncokreta, u Osječko-baranjskoj županiji i na području Koprivničko-križevačke županije gdje se suncokret počeo sijati tek prije desetak godina. Tijekom protekle tri godine u pokusima je bilo testirano više od tridesetak različitih hibrida. U svakoj od navedene tri godine uvjeti za uzgoj suncokreta su se razlikovali.

Kad suncokret treba najviše vode?

Suncokret ima najveće potrebe za vodom u fazi intenzivnog porasta (od butonizacije do cvatnje). Upravo je tijekom ove godine u ovoj fazi razvoja suncokreta nedostajalo oborina, a taj je nedostatak istovremeno praćen visokim temperaturama. Raspored i količina oborina tijekom vegetacije u 2022. godini na su obje lokacije odstupali od prosječnih godina. Upravo takvi uvjeti (visoke temperature praćene nedostatkom vlage u tlu) imaju negativan utjecaj na formiranje i nalijevanje zrna. Temperatura također utječe i na sintezu ulja. Nedostatak vlage u fazi sinteze ulja dovodi do smanjenog postotka ulja.

Ukupno je tijekom ispitivanja na lokaciji u Koprivničko-križevačkoj županiji u 2021. godini bilo zastupljeno 26 hibrida. U 2022. godini bila su azstupljena 34 hibrida suncokreta. Prosječna hektolitarska masa svih zastupljenih hibrida u 2021. godini bila je 44,4 kg/hl, a u sušnoj 2022. godini 40,4 kg/hl. Prosječan sadržaj ulja u suhoj tvari svih zastupljenih hibrida u 2021. godini bilo je 52,5 %. U 2022. godini bio je 50,3 %. Dakle, okolišni uvjeti utjecali su na smanjenje kakvoće uroda. Na grafikonima 1 i 2 prikazano je smanjenje hektolitarske mase zrna i sadržaja ulja u suhoj tvari za istih desetak hibrida suncokreta testiranih u 2021. i 2022. godini u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Uzorci za određivanje fizikalnih i kemijskih svojstava

Grafikon 1: Usporedba hektolitarske mase suncokreta u 2021. i 2022. godini
Grafikon 2: Usporedba sadržaja ulja u plodu suncokretau 2021. i 2022. godini

Budući da je tijekom proteklog razdoblja suncokret na području sjeverozapadne Hrvatske postigao zadovoljavajući urod i kakvoću (Tablica 1), očekuje se da će se sijati na nešto većim površinama. Iz tablice se vidi da na odabranoj pokusnoj parceli nije došlo do smanjenja ostvarenog prosječnog uroda u odnosu na prethodne dvije godine (pokus je sijan na različitim parcelama tijekom tri godine testiranja). No, treba naglasiti da je provedena intenzivna agrotehnika, a posebno mineralna gnojidba te da je za pokus odabrana parcela dobre plodnosti. Ipak, suša i visoke temperature negativno su utjecale na kvalitetu uroda: na smanjenje hektolitarske mase i sintezu ulja, što je prikazano u grafikonima.

Žetva pokusa suncokreta

Tablica 1: Prosječni urod različitih hibrida suncokreta u pokusima u Koprivničko-križevačkoj županiji u razdoblju 2020.-2022. godina

GodinaBroj testiranih hibridaProsječni urod (t/ha)Prosječna vlaga naturalnog sjemena (%)
2020.203,977,1
2021.264,438,5
2022.344,538,7

Povećana pojava bijele truleži

Prilikom planiranja sjetve nužno je obratiti pozornost na plodored. Za sjetvu suncokreta treba birati parcele na kojima barem tri godine nije sijana uljana repica niti soja radi nekih zajedničkih uzročnika biljnih bolesti.

Bijela trulež suncokreta

Već je ove godine na pojedinim usjevima suncokreta došlo do povećane pojave bijele truleži (Sclerotinia sclerotiorum) na parcelama na kojima se ranije uzgajala uljana repica i/ili soja. Bijela trulež može zaraziti suncokret, soju, uljanu repicu, lucernu, duhan, leću, grah, rajčicu, salatu, krastavce i dr. Najčešće se pojavljuje na parcelama gdje se često sije suncokret, soja i uljana repica. Zato je pravilan plodored najvažnija preventivna mjera suzbijanja ove bolesti.

Pojava i intenzitet bolesti ovise o više čimbenika, osobito o uvjetima proizvodnje (relativna vlaga zraka, količina oborina, temperatura zraka) i o otpornosti/osjetljivosti posijane sorte. Jača zaraza ovom biljnom bolesti je u prohladnim (optimalna temperatura 18-21ºC) i vlažnim godinama. Osobito za vrijeme obilnih kiša. Plodna tijela (sklerociji) zaraženih biljaka ostaju u tlu više godina i predstavljaju opasnost za sljedeće osjetljive poljoprivredne kulture. Učestalost pojave stresnih uvjeta sve je veća. Tako je i pojava suših razdoblja, kao i razdoblja  iznadprosječno visokih temperatura sve češća. Ova je godina bila sušna, no ne smije se zaboraviti da suncokret loše podnosi godine s viškom oborina. Stoga je za uzgoj u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske potrebno birati hibride kraće vegetacije.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOtvoren Premier Wine club u Zagrebu
Sljedeći članakEkološke mjere u zaštiti zimske salate
Avatar
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.