Pretplatnika zanima zašto u vrijeme početka dozrijevanja plodova, biljke paprike pokazuju simptome venuća i naglo poliježu kao pokošene. U zoni korjenova vrata pojavljuje se nekroza i vlažna trulež kore. Što je uzrok i kako spriječiti ovu neželjenu pojavu? Odgovara naš stručni suradnik mr.sc. Milorad Šubić.

Ujednačeniji rast i dospijevanje, bolja iskoristivost sjemena te dobra kondicija i ranija proizvodnja samo su neke od prednosti uzgoja povrća iz presadnica. No, sjemenom povrća se prenosi veći broj štetnih mikroorganizama. Oni mogu naknadno uzrokovati veće ili manje gubitke, odnosno uzrokovati potpuno propadanje biljaka.

Tako je primjerice još krajem proteklog milenija bilo poznato da se sjemenom krastavca može prenijeti 10, sjemenom paprike 18, a sjemenom rajčice čak 32 različitih uzročnika bolesti. Kupnja deklariranog, zdravstveno ispitanog i uglavnom zaštićenog sjemena povrća imperativ je proizvodnje kvalitetnog rasada. Stoga većina proizvođača koji uzgajaju papriku na otvorenim gredicama (ili nakon presađivanja pokrivene paučinastom folijom) za vlastite potrebe kupuje presadnice od profesionalnih proizvođača.

Treba poduzeti preventivne mjere

Veliki problem pri uzgoju paprike zadnjih sezona predstavljaju niske noćne temperature tijekom svibnja. Naknadno, tijekom ljetnih mjeseci padaju u kratkim razdobljima iznadprosječne količine oborina. Stoga u prvim tjednima nakon sadnje presadnica paprike na otvorene gredice valja poduzeti preventivne mjere protiv gangrene korjenova vrata (Phytophthora capsici). To je najopasnija bolest paprike.

Gangrena korjenova vrata (Phytophthora capsici) je jedna od najčešćih bolesti koja može potpuno uništiti uspješnu proizvodnju paprike. Mogu biti zaražene već mlade biljčice u proizvodnji rasada, kad iznenada padaju kao pokošene. Ipak, najčešće su zaražene već posađene presadnice paprike, pa biljke pokazuju simptome u vrijeme rasta i razvoja prvih plodova. Tada se neželjene promjene javljaju u zoni korjenova vrata. Na tom dijelu biljke paprike poprimaju smeđu boju uz naknadni razvoj vlažne truleži. Zaražene biljke paprike naglo venu i suše se.

gangrena korjenova vrata
Nasad paprike nastradao od gangrene krojenova vrata

Takve štete nastaju nakon obilnih ljetnih kišnih razdoblja ili nakon obilnog navodnjavanja. Ako se bolest javlja u čvorištima grana ili peteljkama lišća, tada odumiru dijelovi iznad zaraženih mjesta. Plodovi paprike mogu biti napadnuti izravno ili preko peteljke. Za vlažnog razdoblja se formira prvo vodenasta pjega koja naknadno zahvaća čitav plod. Na njemu se može formirati i “bjeličasta prevlaka”. No, ako nakon zaraze dominira suho razdoblje plodovi jednostavno smežuraju.

Ova bolest napada i patlidžan, s istim ili sličnim promjenama kao na paprici. Uzročnik ove bolesti je pseudogljiva Phytophthora capsici, koja prezimljuje na zaraženim biljnim ostacima ili slobodno u zemljištu bez biljke domaćina. Za svoj razvoj zahtijeva dosta visoke temperature, između 10° i 35 °C, a istovremeno je potrebna voda. Korištenje dezinficiranog sjemena paprike i/ili patlidžana i parcijalna dezinfekcija klijališta preventivnim zalijevanjem dopuštenim fungicidima je obavezna mjera zaštite u proizvodnji presadnica.

gangrena korjenova vrata paprike

Izbor ocjeditih terena za uzgoj paprike i patlidžana su također važna preventivna mjera. Tretiranjem biljaka se uspjeh postiže samo preventivnom primjenom fungicida (prije zaraze i pojave znakova bolesti). Nakon rasađivanja potrebno je zalijevanje biljaka, pri čemu tržni proizvođači najčešće koriste otopinu pripravaka koji sadrže propamokarb (npr. Previcur Energy SL, Proplant SL) ili M-metalaksil (Fonganil Gold SL). Taj postupak valja ponoviti u intervalima 15 do 20 dana, uz poštivanje karence za papriku 35 dana.

Proizvođači u certificiranoj ekološkoj proizvodnji mogu preventivno koristiti mikrobiološke pripravke na osnovi korisnih gljivica i bakterija. Primjenjuju se zalijevanjem presađenih biljaka ili sustavima “kap po kap”.

Ovaj pristup kemijske i/ili biološke zaštite može se sa više ili manje koristiti protiv ostalih uzročnika bolesti koje napadaju podzemne ili prizemne dijelove stabljike povrća. Djelatna tvar propamokarb pritom je učinkovita samo na pseudoljivice (Pythium, Phytophthora), dok bi mikrobiološke pripravci na osnovi korisnih gljivica i bakterija (npr. Glomus spp., Trichoderma spp., Bacillus spp.) trebali pokazati bolju učinkovitost na ostale uzročnike propadanja korijena ili prizemnog dijela stabljike (npr. Sclerotinia, Rhizoctonia, Fusarium).

Tablica 1. Neki kemijski pripravci za zaštitu paprike od uzročnika gangrene korjenova vrata (Phytophthora) u našoj zemlji

Trgovački pripravakDjelatna tvarPrimjenaKarenca
Previcur Energypropamokarb & Al-fosetil0,2 % zalijevanjem i 0,25 % prskanjem3 dana prskanjem 21 dana ljuta paprika 35 dana zalijevanjem
Proplant SLpropamokarb0,25 % zalijevanjem35 dana zalijevanjem
Fonganil GoldM-metalaksil1-2 lit./ha prskanjem ili zalijevanjem15 dana za papriku

Pripravak Previcur Energy je dopušten još za primjenu u krastavcima, rajčici, patlidžanu, dinji, lubenici, salati, matovilcu, endiviji, rikoli, radiču, cvjetači, kupusu, brokuli i tikvicama. Pripravak Proplant je dopušten još za primjenu u krastavcima, rajčici, tikvicama, patlidžanu, lubenici, dinji, kupusu, kelju, kelju pupčaru, cvjetači, korabici, kineskom kupusu, brokuli, salati, endiviji, špinatu, blitvi, radiču i celeru. Pripravak Fonganil Gold dopušten je još za primjenu u salati, cvjetači, brokuli, dinji i lubenici.

Tablica 2. Neki “mikrobiološki stimulatori” (ili “poboljšivači tla”) dostupni za primjenu kao biološka gnojiva,. Višegodišnjim pokusima potvrđena i njihova postrana djelotvornost na različite uzročnike biljnih bolesti u povrtlarstvu

Korisni mikroorganizmiPripravakPrimjena
Trichoderma asperellumTrifender Propaprika
Trichoderma harzianumTrianumpovrtlarstvo
Trichoderma atroviride, Glomus sp.Tiffipovrtlarstvo
Bacillus subtilisBioLife, Ekstrasolpovrtlarstvo
Bacillus subtilis, B.megaterium, Saccharomyces sp.Pro-Bac, Mikroorganizmipovrtlarstvo

Od početka novog milenija moguća je nabava i primjena “mikrobioloških stimulatora” u formi granulata ili u vodi topljivih formulacija. Ona se koriste za tretiranje tla ili usjeva. U brojnim pokusnim istraživanjima i primjenom u hortikulturnom uzgoju dokazana je dobra postrana djelotvornost “mikrobioloških stimulatora” ili “poboljšivača tla” na zemljišne uzročnike bolesti i tzv. “multicikličke” patogene koji napadaju nadzemne biljne organe u različitim hortikulturnim kulturama.

Premda nisu registrirana u postupku ocjene i odobrenja prema kriterijima za sredstva za zaštitu bilja, posjeduju određenu biološku učinkovitost. Isključivo je to preventivno, odnosno koriste se ranije nego očekujemo uvjete za zarazu, te prije pojave tipičnih simptoma bolesti. Ovi pripravci umanjuju i negativne stresne situacije na biljne usjeve. Npr. niske ili visoke temperature, fitotoksičnost kemijskih sredstva za zaštitu bilja, regeneracija nakon tuče i slično.

Važno je u prvih mjesec dana od sadnje presadnica paprike primijeniti granulate ili zalijevanjem ili “kap po kap” barem 2-3 puta pripravke navedene u Tablici 1. ili Tablici 2.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKivika – kako ju uzgojiti?
Sljedeći članakRadionica “Smart technologies for sustainable agriculture”
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.