Tropsko bilje

Imate li tropske biljke, spremite ih na sigurno i toplo mjesto prije nego počnu prvi mrazevi. Postavite ih uz prozor s jakim sunčevim svjetlom, najbolje na južnu stranu kuće ili stana. Neke lončanice traže isto tako dobru zaštitu, osobito u hladnijim podnebljima. Njih stavite u zaštićene prostore poput garaže, a za toplijih dana iznesite ih u zaštićena područja. Druga alternativa je da ih postavite uza zid na južnom dijelu kuće. Da biste se osigurali, bogato ih malčirajte kako biste im omogućili najbolju zaštitu. Na južnom dijelu kuće sunce će se najdulje zadržavati, zagrijavajući zid koji će tijekom noći isijavati toplinu koja će grijati biljke, a istovremeno ih štititi od sjevernog vjetra.

Nakon prvog mraza, kad biljke poprime smeđu boju, najbolje je vrijeme da počnete s malčiranjem. Koristite slamu ili druge vrste malča. To će pomoći da zaštitite biljke za zimskog mirovanja. U jako hladnu podneblju koristite visoki sloj malča. Kad dođe proljeće, ne zaboravite ukloniti malč i lišće koje je trulo i uvenulo. Novi rast krenut će uskoro, čim se zemlja počne grijati.

Neke biljke poput ruža u hladnijim područjima treba zaštititi. Zbog toga koristite malč, i to što deblji sloj. Ako živite u području gdje nema previše padalina (kiše), vaše drveće i grmlje trebat će vodu tijekom zime. Za one koji žive u području gdje se zemlja zaista smrzava, bit će potrebno dobro natapanje prije nego počne smrzavanje. To bi trebalo osigurati dovoljno vlage za duboko korijenje ispod smrznute površine.

Na površinu nanesite malč debljine desetak centimetara oko vašeg drveća i grmlja. To će pomoći da zemlja zadržava vlagu i toplinu tijekom zime. Dobra je ideja iskoristiti otpatke s povrtnih gredica, koji će spriječiti rast korova i zadržavati vlagu u tlu.

Slijedite li ove jednostavne upute, pomoći ćete biljkama, drveću i grmlju da prežive teške zimske uvjete.

Dok jedna škola preporučuje da ostaci stabljika i glavice sa sjemenom trebaju ostati kako bi osigurale prirodni malč u vrtu, drugi smatraju da je svaki trenutak idućeg proljeća dragocjen, i zašto gubiti vrijeme nakon duge i teške zime čisteći nered od prošle sezone. Osim toga, sve te stvari koje strše iz snijega ne čine zimski ugođaj ugodnim. Jedna je od prvih zadaća vrtlara ujesen da uklone sve glavice sa sjemenom te stabljike.

Vodite računa o biljkama koje rastu za hladnijeg vremena. Brzorastuće trave i slične biljke koje rastu, kao da ne postoji sutra. Ne zaboravite da će se ostavljena biljka koja nosi sjeme u proljeće vratiti stostruko. . .

Mnogi materijali mogu se koristiti kao malč. Sijeno, iako morate pripaziti da se idućeg ljeta vaš povrtnjak ne pretvori u livadu, zbog mnogo vrsta sjemena koje sadržava. Otpalo lišće također se koristi kao zaštita za biljke tijekom zime. Cijelo lišće može napraviti i veliku štetu, ako je mokro i slijepljeno ispod sloja snijega, ali nasjeckano može predstavljati djelotvoran i atraktivan zimski malč. Neki smatraju da je i trava dobra za malčiranje, ali moramo još jednom naglasiti, trava može sadržavati brojno sjeme od kojeg će vas u proljeće zaboljeti glava. Otkosi trave mogu poslužiti za kompost kao dobar izvor dušika, a sve sjeme iz trave uništit će temperatura koja se razvija u posudi za kompostiranje.

Borove iglice čine se izvrsnim za kompostiranje. One “dišu”, štiteći zemlju od kiše koja jako pada. Osim toga lako ih je očistiti u proljeće. Ne zaboravimo da se malč u proljeće mora ukloniti. Ostavite li ga na gredicama može usporiti novi rast biljaka.

Nikada ne prekrivajte tlo plastičnim pokrovom zimi, jer će to spriječiti izmjenu zraka i vode.

Možda vas zanima i živi malč u vrtu. Nazivamo ga i zelenom gnojidbom (razne vrste djeteline). Zasadite ga ove jeseni i ostavite ga do proljeća. Bilje će zaštititi tlo od erozije, akumulirati hranjive tvari, osobito dušik, opskrbit će ptice i male životinje potrebnom krmom te vratiti nutritive i vrijedne organske tvari natrag u tlo. Stoga, bez obzira kako teško bilo ljeto koje je iza vas, vaš će vrt izvući korist “malim pospremanjem” potkraj sezone te pripremom za zimu.

Prethodni članakHranjivost silažnog kukuruza
Sljedeći članakJela za Vaš blagdanski stol
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.