Uz kvalitetu sjemena, kvaliteta presadnica povrća jedan je od uvjeta za postizanje dobrih proizvodnih rezultata. Očvrsnuta zdrava presadnica ima brzi početni porast.

Presadnice povrća za uzgoj na otvorenom mogu se proizvesti već tijekom zime u grijanim ili negrijanim zaštićenim prostorima. Proizvodnjom presadnica povrća u zaštićenim prostorima skraćuje se vrijeme potrebno za rast na otvorenom polju, odnosno, omogućava se ranija proizvodnja na otvorenom, a time i bolja godišnja izmjena kultura, te veće iskorištenje proizvodnih površina. Moguć je izbor boljih i ujednačenijih biljaka za sadnju, zbog čega usjevi povrća uzgojeni iz presadnica imaju ujednačeniji rast i dospijevanje u tehnološku zrelost, te daju veće prinose.

Uzgoj presadnica

Za razliku od presadnica “golog” korijena koje se „čupaju“ iz tla ili supstrata, pri čemu je korijen nedovoljno zaštićen u transportu i sadnji, pa dolazi do gubitka turgora listova (presadnica izgleda uvelo), presadnice s grudom supstrata uzgajaju se i sade s odvojenim dijelovima supstrata, različita volumena i oblika grude oko korijena, ovisno o uzgajanoj vrsti. Uz znatno smanjenje utroška rada, zbog jednakog razmaka između biljaka postiže se veća ujednačenost uzgojenih presadnica, a i usjeva nakon sadnje. Time se omogućava bolje iskorištenje sjemena i osigurava točnije planiranje sjetve za određenu dinamiku sadnje, odnosno, berbe. Budući da se presadnice prevoze i sade s grudom supstrata u kojoj je određena količina vode i biljnih hraniva, spriječeno je isušivanje korijena, visok je primitak presadnica i praktično nema zastoja u rastu.

Kad su nepovoljni uvjeti za sadnju na otvorenom, presadnice s grudom supstrata mogu se skladištiti nekoliko dana. Presadnice s grudom supstrata se mogu uzgajati u papirnatim lončićima, u prešanim blokovima, a najrašireniji je uzgoj u kontejnerima, koji se izrađuju od polistirena ili polietilena visoke gustoće. Dužine su oko 50 cm i širine 30 do 35 cm, tako da se na m2 površine može smjestiti oko 6 kontejnera. Ovisno o promjeru lončića, njihov broj u kontejneru može varirati od 20 do više od 200.

Za kupusnjače i poriluk najčešće se koriste kontejneri s 209 lončića; za salatu sa 160; za papriku i rajčicu namijenjenu za uzgoj na otvorenome sa 104, a za uzgoj u zaštićenom prostoru sa 60, odnosno, 40 lončića; za tikvice, krastavce i lubenice s 40 lončića. Svaki lončić na dnu ima otvor za procjeđivanje suvišne vode. U uzgoju presadnica u kontejnerima koriste se supstrati dobrog kapaciteta za vodu i zrak te njihovog povoljnog odnosa. Supstrati su sterilizirani tako da ne sadrže uzročnike biljnih bolesti, sjeme korova i štetnike.

Foto: Božidar Benko

Sjetva, klijanje i njega presadnica

Ručna sjetva se može obaviti u sandučiće napunjene supstratom na razmak redova 3 do 5 cm i 1 do 2 cm u redu ili strojno u kontejnere s 200 do 400 lončića. Poslije sjetve, sandučići ili kontejneri se drže jedan na drugome u prostoriji s optimalnom temperaturom za klijanje i visokom vlagom zraka. Nakon jednog ili više dana, kad započne klijanje, kontejneri se prenose u zaštićeni prostor, gdje se postavljaju jedan do drugoga. U zaštićenom prostoru kontejneri se postavljaju iznad razine tla ili na rešetkaste stolove, kako bi se spriječilo prorastanje korijena kroz otvor na dnu i potaklo savijanje glavnog korijena unutar lončića i razvoj postranih korjenčića.

U uzgoju presadnica celera i plodovitog povrća (rajčice, paprike, patlidžana) provodi se pikiranje biljčica, odnosno, presađivanje na veći razmak u stadiju razvijenih kotiledona ili kasnije u stadiju jednog do dva prava lista. Svrha pikiranja je proizvesti kvalitetnije presadnice. Biljčice prolaze svojevrsni stres, koji dovodi do kratkotrajnog zastoja u rastu, što se očituje u skraćenju i debljanju stabljike. Kidanje vrška korijena stimulira pojavu postranih korjenčića.

Previsoka vlažnost, visoka temperatura i smanjena osvijetljenost biljaka utječu na razvoj nježnih i izduženih biljaka podložnih napadu bolesti. Zato je neophodno zaštićeni prostor za proizvodnju presadnica svakodnevno provjetravati u najtoplijem dijelu dana. Nakon nicanja temperatura se snižava ispod optimalne kako bi se spriječilo izduživanje biljčica u uvjetima slabog osvjetljenja u zimskom razdoblju. Pojavom prvih pravih listova održava se optimalna temperatura do razdoblja kaljenja, kojeg trebaju proći presadnice prije presađivanja na otvoreno. Kaljenje se sastoji u postupnom sve jačem provjetravanju zaštićenog prostora i snižavanju temperature supstrata i zraka kako bi se biljke prilagodile vanjskim uvjetima.

Za lakše vađenje presadnica sa cijelom grudom supstrata iz lončića kao i manje izraženom stresu biljaka po presađivanju na otvorenom, potrebno je pred sadnju prestati natapati. Nakon sadnje će voda iz okolnog vlažnijeg tla pritjecati u grudu supstrata i omogućiti korijenu opskrbu vodom. Ako je gruda vlažnija od okolnog tla, voda otječe iz grude, tj. iz neposredne blizine korijena, biljka ne dobiva vodu, gubi turgor i ako nije osigurano navodnjavanje može doći do venuća posađenih presadnica.

Mogućnosti korištenja zaštićenih prostora (mjesec/dekada) za proizvodnju presadnica

Pročitajte još:

Planirajte sjetvu za novu sezonu!

Uspješna zaštita sjemena, lučica i presadnica

Prethodni članakPrevrtači za sijeno za rad na strmim terenima
Sljedeći članakUspješna zaštita sjemena, lučica i presadnica
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.