Sponzorirani prilog

Paprike kapija tipa („roge“), izrazito crvene boje, vrlo su popularne na našem tržištu. Osim za preradu, povećava se količina koja se potroši u svježem stanju, pogotovo tijekom turističke sezone. Do prije nekoliko godina najzastupljenije u uzgoju bile su sorte koje se na tržištu nalaze već desetljećima. Otkad se u njihovom uzgoju javlja sve veći broj bolesti, osobito bakterioza, proizvođači su sve skloniji uzgoju hibrida. Naročito kad se pojavi hibrid poput KAPTUR F1, čija su svojstva nenadmašna.

Kod paprike Kaptur F1, plod mijenja boju iz tamno zelene u tamno crvenu. Plodovima težina prelazi i više od 200 grama, što ih čini vrlo popularnim na tržištu. Ako ovu papriku uzgajate u plasteniku, s punom agrotehnikom možete očekivati prinos i do 100 t/ha. Preporuka je Kaptur F1 posaditi desetak dana ranije nego sorte, jer mu treba nešto više dana do prve berbe. Nakon prve berbe rodnost je ujednačena na svim etažama, a berba je produžena do 1. studenog. Zadnjih nekoliko godina tamno zeleni plodovi iz zadnjih berbi postižu izuzetne cijene u listopadu i studenom.

Urod i do 75t/ha na otvorenom

Ako Kaptur F1 uzgajate na otvorenom, sa sklopom od 50 000 biljka/ha, možete očekivati urod od 65 do 75 t/ha.

Prethodni članakNewsletter 2/2017
Sljedeći članakPlaćanje uzdržavanja dijeteta
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.