Bilje raste kao u laboratoriju
Ipak, neki proizvođača nisu u mogućnosti ići u velike sofisticirane proizvodnje, a voljeli bi produljiti proizvodnju.
Nekad se povrće za kasnu ili ranu proizvodnju uzgajalo u klijalištima. Iako su zime bile oštrije i dulje nego sada, mogao se ostvariti dobar uspjeh u klijališnoj proizvodnji.
Danas se također može ostvariti dobra proizvodnja u klijalištu, iako samo za obiteljsku upotrebu ili manje tržište.
U trgovinama se danas mogu nabaviti plastični okviri i klijališta, tako da mali hobi proizvođači ili manja kućanstva lako mogu proizvesti, za svoje potrebe, prijesadnice, salatu, matovilac, rotkvice. . .
Ondje gdje je to moguće, što više koristite klijališta jer pružaju neke prednosti u odnosu na plastenike i staklenike.
Klijalištima prednost treba dati u vjetrovitim krajevima. Niska su i lakše se mogu osigurati od naleta jakog vjetra.
Ovisno o kulturi, mogu se koristiti hladna (kasna jesen i proljeće ) i topla (zimi) klijališta. Mogućnost kombiniranja raznih toplotno-izolacijskih materijala mnogim zainteresiranim proizvođačima (od jedne obitelji do većeg gospodarstva omogučuje proizvodnju).
Zato ne zaboravite klijališta kao uzgojni prostor za kasnojesensku i ranoproljetnu proizvodnju.
Kako postaviti klijalište
Za jedan ili dva klijališna prozora lako ćete naći mjesto, dok za više klijališnih prozora treba osigurati i više prostora.
Prije svega dobro je planirati postavljanje prozora tako da budu nagnuti i okrenuti prema jugu ili jugoistoku, bez obzira radi li se o jednom ili više njih.
Kako bi upili što više sunca i svjetla, klijališta nemojte postavljati tako da tijekom dana budu izložena sjeni nekakve zgrade ili guste krošnje drveća.
Klijališta moraju biti osunčana cijeli dan. Uz sunčani i svijetli prostor potrebno je već kod postavljanja klijališta računati na to da mjesto bude u zavjetrini, zaklonjeno od naleta hladnih vjetrova.
Vrste klijališta
Razlikujemo dvije vrste klijališta: nadzemna klijališta, gdje se okvir nalazi iznad zemlje, i ukopana klijališta, kod kojih se okviri nalaze djelomice ispod razine tla.
Prema konstrukciji prozora, načinu grijanja. . . također možemo razlikovati klijališta. Dok se na tržištu nije pojavila plastika u raznim izvedbama, kao i neki drugi moderni materijali, za klijališta i ostale vrste zaštićenih prostora korišteni su isključivo prirodni materijali (drvo za okvire, hasure od slame, trstika i slično). Koristile su se i željezne konstrukcije sa staklenim prozorima za staklenike.
Danas je moguće kupiti “kutiju” od plastike (nalik na valovitu ljepenku), koju sačinjavaju okvir i prozor – poklopac. Takve kutije, mala klijališta dobro mogu poslužiti za manje vrtove. Ako želite načiniti nadzemno klijalište, vanjske okvire dobro zaštitite balama slame ili pločama od stiropora veće debljine (8 – 10 cm). Sve treba dobro učvrstiti, da prione uz okvir i osnova klijališta je gotova i zaštićena.
Osim toga, plastični okvir može se spustiti i ispod razine tla.
Jednostavne i lako prenosive konstrukcije dobro će poslužiti za obiteljski vrt i manjem kućanstvu.
Ovisno o namjeni i veličini proizvodnje, ali i financijskoj mogućnosti, prvo razmislite o visini ulaganja i mogućnosti zarade. Pri tom ne zaboravite da je svježe povrće zimi dobro došlo i na tržnici i u trgovinama.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNametničke bolesti peradi
Sljedeći članakKorovi kao pčelinja paša
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.