Na taj način samonikle medonosne biljke pružaju pčelama stalnu opskrbu hranom tijekom proljetne, ljetne i jesenske paše, poboljšavajući pčelinjoj zajednici životne uvjete. Kako pčele i entomofilne biljke u prirodi čine nerazdvojno jedinstvo za održavanje života, svaki će pčelar imati potrebu proširiti svoja znanja o medonosnim biljkama. To se odnosi ponajprije na prepoznavanje i razlikovanje medonosnih vrsta na terenu, poznavanje njihovih glavnih morfoloških svojstava, zatim staništa na kojima rastu i vremena njihova cvjetanja tijekom godine.
Medonosne korovne vrste rastu pretežito na ruderalnim staništima (uz rubove cesta, putova, jaraka, na nasipima, seoskim kanalima, obalama rijeka i potoka, u živicama, napuštenim vrtovima, naseljima, gospodarskim dvorištima, na smetlištima, uz prometne putove, šumskim sječinama i šikarama), zatim na obrađenim površinama (vinogradima, voćnjacima, vrtovima, oranicama) i na travnjacima (livadama i pašnjacima).
Zbog toga je zanimljiv kalendar cvjetanja nekih zeljastih korovnih vrsta s područja sjeveroistočne Hrvatske, s opisom njihovih važnijih svojstava i staništa. Više podataka o samoniklim medonosnim vrstama i njihove izvorne fotografije, čitatelji mogu naći u novom izdanju knjige Mire Knežević “Atlas korovne, ruderalne i travnjačke flore”, izdavača Poljoprivredni fakultet u Osijeku (www. izdavacka.pfos.hr).
Početak cvjetanja u ožujku i travnju
Proljetni podbjel
(Tussilago farfara) je višegodišnja zeljasta biljka, visoka 15 – 30 cm. Razvija snažni podanak i pupove iz kojih već potkraj veljače počinju izbijati stabljike u obliku batva. Obrasle su ljuskavim listićima i nose po jednu zlatnožutu, mirišljavu cvjetnu glavicu. Promjera su oko 1,5 cm, isprva uspravne a kasnije pognute. Pravi listovi s peteljkama razvijaju se prizemno, po završetku cvjetanja biljke. Srcoliko su okruglasti, kožasti, po rubovima zupčasti, a na naličju pustenasti ili bijeli od vunastih dlačica. Podbjel raste u većim skupinama na vlažnim oranicama, u vinogradima, uz putove, potoke, kanale, na nasipima, šljunku i sl. Cvjeta od ožujka do travnja. Izvor je nektara i peluda i spada u dobre medonosne biljke.
Grimizna mrtva kopriva (Lamium purpureum) je jednogodišnja ozima ili dvogodišnja zeljasta biljka, visoka 10 – 25 (30) cm. Stabljika je četverobridna i krhka. Listovi su trokutasto-jajoliki, s kraćim peteljkama, pri osnovi srcoliki, tupo nazubljeni i mekano dlakavi. Cvjetovi su purpurnocrvenkasti, gotovo sjedeći, po 6 – 10 skupljeni u 3 – 7 prividnih pršljenova, koji oblikuju piramidalne klasolike cvatove. Biljka je neugodna mirisa i okusa. Raste kao korov u ozimim žitaricama, u okopavinama, lucerništima, voćnjacima, vinogradima, napuštenim vrtovima, po međama, zidinama, uz putove i na sličnim staništima. Cvjeta najobilnije u ožujku i travnju, a pri povoljnim vremenskim prilikama i do kasne jeseni. Pčelama daje odličnu proljetnu pašu s dosta nektara i peluda.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakŠećerna repa i za bioetanol
Sljedeći članakPodrijetlo, pasmine i uzgoj gusaka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.