Sjeme šećerne repe uvozili su iz Njemačke. Godine 1907. razjedinjeni i neorganizirani proizvođači šećerne repe, šećerane i rafinerije odlučuju organizirati tvrtku koja bi udružila kapital i znanje u cilju napretka te proizvodnje. Osniva se Sweden Sugar Company SSA i unutar nje počinje organizirana selekcija sorata.


U početku, tim je okupio tri entuzijastična selekcionara. Na imanju Hilleshog u blizini malog mjesta Landskrone na jugu Švedske, počeli su svoju životnu avanturu. SSA na temelju prvih uspjeha 1912. godine u selekciji osniva Švedski institut za selekciju šećerne repe, koji je već tada kreirao impresivnih 40- -50.000 novih sorata godišnje. Selekcije Švedskog instituta odlikovale su se dobrom prilagodljivošću, visokim prinosima šećera i odličnom tolerantnošću.


Selekcijski rad na prvoj jednokličnoj sorti bio je završen 1966., lansiranjem sorte MONOHILL koja je za razliku od drugih jednoličnih sorata tog vremena imala najbolje proizvodne rezultate, što je Hilleshogu omogućilo osvajanje 60 posto svjetskog tržišta šećerne repe u razdoblju 1970. – 1980. godine.


Tada postaju očite prve gospodarske štete uzrokovane BNYVV virusom, a šest godina kasnije Holly sugar Companu umnožava citoplazmatsko sterilnu očinsku liniju, tzv. “Holly” liniju otpornosti na BNYVV virus, koja se u proizvodnji dokazuje kao dobro rješenje. No, procjena je nažalost bila netočna, i tvrtka gubi značajan dio svjetskog tržišta.


Nakon toga Hilleshog nalazi ključ rješenja problema i ugrađuje ga selekcijom u svoju najbolju genetiku. U idućih 20 godina ponovno postaje jednom od vodećih tvrtki u selekciji šećerne repe.


Uključivanjem u Syngentu, Hilleshog ide u novi razvoj usavršavajući različite genetske metode, od kojih je genetika molekularnih gen-markera, po kojoj se dnevno dobije 1000 novih gen-kombinacija – a jedna je i na hrvatskom tržištu.


Danas je Syngenta vodeća tvrtka u agrobiznisu i opskrbi tržišta, sa 19.000 zaposlenih u 90 zemalja, od kojih pet tisuća radi na razvoju i istraživanjima. Djelatnost je podijeljena na dva sektora, od kojih je 78 posto proizvodnja sredstava za zaštitu bilja, a 22 posto sjemenarstvo. Samo u prošloj godini, prihod od prodaje iznosio je 8,1 milijardu dolara. U ovom trenutku Syngenta nudi 5500 različitih sorata i hibrida, pojasnio je dr. Ralph Beckers, šef istraživačkog tima, istaknuvši Syngentinu viziju razvoja repe u budućnosti kao odgovor na gibanje svjetskih trendova. Jedna od strategija razvoja svakako je Syngentina priprema ratarskih kultura za bioetanol, u kojoj i šećerna repa zauzima svoje mjesto.


Kako je vrlo visoka cijena goriva potaknula razmišljanja o alternativama, poljoprivredni su se produkti počeli prodavati za proizvodnju goriva, što je uzrokovalo nedostatak kukuruza i repe na tržištu.

Prethodni članakNametničke bolesti peradi
Sljedeći članakKorovi kao pčelinja paša
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.