Matica je jedina plodna ženka u košnici. Njezina kvaliteta izravno određuje snagu pčelinje zajednice. Matica nastaje iz običnog oplođenog jajeta, kao i pčela radilica, ali se od ličinke do kraja života hrani isključivo matičnom mliječi. To joj omogućuje razvoj reproduktivnih organa i dugovječnost. Dok radilice ljeti žive tek 4–6 tjedana, matica može živjeti 3 do 5 godina, iako je u modernom pčelarstvu praksa mijenjati je svake dvije godine zbog održavanja visoke produktivnosti.

Uočimo li da matica slabije nese od ostalih na pčelinjaku, možemo je pronaći i pregledati. Može se dogoditi i da je sami oštetimo za vrijeme otvaranja košnice i vađenja okvira kad ju prignječimo, ozlijedimo nogu ili krilo, a vrlo vjerojatno oštetimo zadak u kojemu se nalazi spolni aparat. Između ostalog možemo oštetiti jajne cjevčice ili sjemene vrećice pa matica postane trutuša ili otežano nese oplođena jajašca sa smanjenim intenzitetom. Oštećenja matica mogu nastati i zbog različitih otrovanja, prilikom dugog prijevoza košnica uz nepravilnu ventilaciju ili je pčele uklupčaju ako pri pregledu košnicu predugo držimo otvorenu uz prekomjerno zadimljavanje. Nakon nesenja kroz dvije godine matica postupno posustaje. Nekada smanjenje broja jajašaca pčele i same prepoznaju pa staru maticu zamjene kroz tihu izmjenu. U intenzivnom pčelarstvu poželjno ih je mijenjati svake dvije godine.

Uvjeti za primanje matice

Dodavanje i zamjena matica predstavlja zahtjevan posao u kojemu uspjeh ovisi o dosta čimbenika. Osnovni preduvjeti za uspješnu zamjenu matica su nepostojanje matičnjaka ili stare matice i što više mladih pčela. Zajednica koja je nekoliko dana bez otvorenog legla i bez matičnjaka prima nesparenu maticu. Nasuprot tome zajednica s otvorenim leglom i bez matičnjaka prima u pravilu samo sparenu maticu. Ako se u zajednici nalazi otvoreni ili zatvoreni matičnjak, pčele teže primaju sparenu maticu. Uz to važnu ulogu za prijem matice imaju i vremenske prilike. Nepovoljno utječe bezpašno razdoblje, previše hladno ili prevruće vrijeme, suša i vjetar. Toplo vrijeme bez vjetra, uz povoljne pašne prilike stvara preduvjete za brz i uspješan prijem nove matice. Pčele lakše prihvaćaju mirne matice s normalnim kretnjama nasuprot onih koje su nervozne i brzo trče po okviru, a ponekad mogu i poletjeti.

Matice u zajednicu možemo dodati izravno među pčele, u raznim vrstama kaveza ili dodavanjem cijelih nukleusa što u biti predstavlja spajanje zajednica. Najčešće dodajemo selekcionirane matice u transportnom kavezu u kojemu se otpremaju od oplodnih stanica do trgovine ili izravno na pčelinjak. U njemu se nalazi matica i desetak pčela pratilja. Tako pripremljenu maticu može se u kavezu čuvati nekoliko dana, ali ju je najbolje dodati što prije. U slučaju kad vremenske prilike ne dozvoljavaju brzo dodavanje, matica u pravilu može sa živim pratiljama i na sobnoj temperaturi preživjeti sve dok imaju hrane.

Svejedno, svako dugo držanje izvan košnice potrebno je izbjegavati. Svi kavezi za prijevoz i dodavanje slične su izvedbe. Najčešći su od plastičnih materijala ili žičane mreže. Stranice su s otvorima da bi pčele iz košnice i kaveza međusobno mogle komunicirati. Na jednom kraju nalazi se odjeljak koji je ispunjen mednošećernom pogačom. Ona služi s unutarnje strane za prehranu pčela i matice za vrijeme prijevoza, a s vanjske strane se prilikom dodavanja napravi otvor koji pčele proširuju i kroz koji matica izlazi u novu košnicu.

Zajednici kojoj zamjenjujemo maticu u prijepodnevnim satima oduzimamo staru. Nakon 10 do 12 sati istoga dana, predvečer, stavljamo kavez s mladom maticom. Postavljamo ga između dva okvira s leglom, na granici između meda i legla, tako da ga objesimo između okvira, a odjeljak s hranom visi prema dolje.

Prethodno je na tom dijelu kaveza potrebno načiniti otvor koji je označen i kroz koji će pčele osloboditi maticu. Stranice kaveza s otvorima moraju biti slobodne kako bi se pčele iz košnice mogle “upoznati” s novom maticom. Leto ostaje otvoreno, a dvije večeri za redom prihranimo šećernim sirupom. Tada su pčele smirene i imaju privid dobre paše pa lakše prihvaćaju maticu. Nova matica bi po dodavanju iz kaveza trebala izaći u roku jednog dana, ali ne i kasnije jer postoji mogućnost da pčele u jakim zajednicama počinju graditi matičnjake.

Provjera uspješnosti dodavanja matice

Nakon 4 do 6 dana otvorimo košnicu, izvadimo kavez koji mora biti prazan. Ako su pčele smirene i normalno se ponašaju, velika je vjerojatnost da su prihvatile novu maticu. Možemo na brzinu pogledati nekoliko okvira i ako naiđemo na jajašca, maticu dalje ne tražimo, nego košnicu zatvaramo i zamjenu smatramo uspješnom. Uspješnost prijema matice možemo procijeniti i po količini peluda koji pčele unose u košnicu u vrijeme kad zamjenjujemo maticu. Ako je unos redovit, pretpostavljamo da je započeo razvoj legla.

Prethodni članakEkološki uzgoj vinove loze: od polja do certifikata
Kruno Lažec, dr. vet. med.
Rođen je u Zagrebu gdje završava svoje redovno školovanje i Veterinarski fakultet. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva, i povremeni predavač u pčelarskim udrugama. Rođen je 1967. godine u Zagrebu gdje završava osnovnu i srednju školu te Veterinarski fakultet. Pčelarstvom se, uz oca, bavi od ranog djetinjstva do početka Domovinskog rata. Odsustvo s pčelinjaka zbog ratnih zbivanja smanjuje broj košnica do simboličnog broja. Autor je stotinjak znanstveno popularnih članaka iz područja pčelarstva i nešto manje iz kunićarstva koji su objavljivani u nekoliko časopisa i kao prilog dnevnim novinama. Stručni je recenzent jedne knjige i povremeni predavač u pčelarskim udrugama.