Zbog relativno toplog i stabilnog vremena u lipnju, pčelinje zajednice brojčano ojačaju do maksimuma svog razvoja. U prirodi vlada obilje nektara i peluda. Nakon bagrema cvatu kesten, lipa i raznovrsno livadno bilje.
Kad cvatnja ne znači i medenje
Jedna od ozbiljnijih kontinentalnih paša u ovom mjesecu je lipina. Zbog klimatskih promjena sve je teže predvidjeti gdje će i kad cvasti pojedino bilje i drveće, pa tako i lipa. Uz to je lipa i ranije bila jedna od nesigurnijih paša koje su znale podbaciti ili iznenaditi bez objašnjivog razloga. Biljni rod lipa čini više od četrdeset vrsta. Lipa (Tilia L.) je listopadno stablo koje raste po šumama ili se sadi u parkovima, dok čistih većih šuma u Hrvatskoj gotovo i nema. Simbol je i sveto drvo starih Slavena pa se spominje i mogućnost idolopoklonstva prije kršćanstva. Od ovih četrdeset vrsta u svijetu kod nas ih ima desetak. Između mnogih varijeteta i križanaca kod nas su najčešće srebrnolisna, sitnolisna i krupnolisna. Stablo može narasti do impozantnih 30 metara visine. Velike krošnje stvaraju obilnu hladovinu, ali i smanjuju zagađenje zraka pa su poželjne u gradskim drvoredima. Dubok korijenski sustav pomaže u sprječavanju erozije zemljišta. Njeno drvo lako se obrađuje pa se koristi za izradu namještaja i drugih drvenih proizvoda.
Cvjetovi su dvospolni. Imaju ljekovita svojstva pa se čajevi od njih koriste u tradicionalnoj medicini za ublažavanje simptoma prehlade, gripe, upala grla i kroničnog kašlja, te drugih bolesti dišnog, ali i mokraćnog sustava. Izaziva znojenje i potiče izlučivanje mokraće. Lipe ponekad dobro mede, ali je paša nesigurna i neujednačena. Može se dogoditi da usprkos obilnoj cvatnji i intenzivnom mirisu cvjetovi ne daju nektar. Ponekad se dogodi da medi samo na nekim određenim područjima poput kotlina i udolina s mirnim i vlažnim zrakom. Cvjetanje kreće oko polovice lipnja, kasnije ali u novim klimatskim prilikama i ranije. Cvijet je žut, dvospolan, okupljen u grozdove i zaštićen uskim pricvjetnim listovima koji kasnije služe za raznošenje sjemenki. Cvatnja traje 2 do 3 tjedna, a u nepovoljnim uvjetima može proći za 5 dana. Medenju pogoduju lagane kišice s dovoljnom količinom vlage u zraku. Jaki vjetrovi ili obilna kiša isušuju ili ispiru nektar iz plitkog cvijeta pa medenje prestaje. Po košnici se u dobrim godinama može izvrcati oko 20 kg meda.
Lipov med – miris ljeta i prirodni saveznik zdravlja
Boja mu je svijetlo žuta do zelenkasta, a miris je vrlo intenzivan po lipovom cvijetu. Okus je sladak, ugodan, oštar te blago gorkast. Brže kristalizira od bagremovog, već za jedan do tri mjeseca, ovisno o uvjetima čuvanja. Kristalići su sitni pa i kao kristaliziran ostaje maziv. Ima protuoksidativna, protubakterijska, protuvirusna i protuupalna svojstva. Bogat je vitaminima i mineralima od kojih se ističu vitamin C i B kompleks, a od minerala istaknuti su cink i mangan. Ti elementi ga čine povoljnim i kod detoksikacije organizma. Kao i lipov čaj potiče metabolizam i znojenje pa na taj način pomaže kod gripa, prehlada i upala probavnih te dišnih organa. Pomaže iskašljavanju, umiruje i ublažava glavobolju.
Slično kao i ostale medove koristi se redovito svakog jutra natašte rastopljen u mlakoj vodi, čaju, razblaženom jabučnom octu ili mlijeku što je individualno zbog “težine” takvih napitaka na želudac. Može se dodati i u žitarice samostalno ili s jogurtom što ovisno o količini može činiti zdrav jutarnji obrok. Žličica svježe naribanog hrena s lipovim medom upotpunjuje i pojačava njegova antioksidativna svojstva. Zbog toga što ubrzava rad srca i posljedično pojačava krvotok nije preporučljiv, kao i lipov čaj, osobama s bolestima srca i krvožilnog sustava bez savjetovanja s liječnikom. U kulinarstvu se više koristi za kolače i slatka jela. Usprkos brzoj kristalizaciji moguć je za zimovanje pčela.
Naslovna foto: Shutterstock
